Prema istraživanjima, zdravo vlasište karakterizira uravnotežena mikroflora, adekvatna hidracija i odsutnost upalnih procesa; Autorica članka: Maja Vugrinec, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije, inPharma 94, studeni/prosinac 2024.
Koža vlasišta (lat. cutis capillitii) je dio kože koji pokriva lubanju, karakterističan po visokoj koncentraciji terminalnih dlačnih folikula. Prosječan broj folikula po kvadratnom centimetru iznosi 100-350, što ga čini jednim od najaktivnijih područja rasta dlake na tijelu (Bertolini et al., 2020). Sebacealne žlijezde su holokrine žlijezde povezane s dlačnim folikulima, koje produciraju sebum koji podmazuje dlaku i kožu, te su veće i brojnije nego u drugim područjima kože. Ravnomjerno raspoređene ekrine znojne žlijezde važne su za termoregulaciju.
Koža se sastoji od nekoliko ključnih slojeva koji imaju specifične funkcije u održavanju zdravlja kose i folikula: epidermisa (vanjskog zaštitnog sloja), dermisa (srednjeg sloja bogatog krvnim žilama i živčanim završecima) i hipodermisa (dubokog sloja s masnim tkivom).
Epidermis vlasišta je višeslojni pločasti epitel čija prosječna debljina iznosi 0,1-0,2 mm, dakle nešto više nego na drugim dijelovima tijela. Od površine prema dubini sastoji se od: površinskog rožnatog sloja (stratum corneum), svijetlog sloja prisutnog samo u debljoj koži (stratum lucidum), zrnatog sloja (stratum granulosum), trnastog sloja (stratum spinosum) i bazalnog sloja (stratum basale).
Dermis vlasišta posebno je bogat vezivnim tkivom, a sastoji se od dva sloja. Papilarni dermis (stratum papillare)sadrži rahlo vezivno tkivo bogato kapilarnom mrežom koja opskrbljuje epidermis. Sadrži završetke osjetilnih živaca i formira dermalne papile koje povećavaju površinu kontakta s epidermisom. Retikularni dermis (stratum reticulare) sastoji se od gustog vezivnog tkiva i sadrži deblja kolagena vlakna. Osigurava strukturnu potporu i elastičnost. Prosječna debljina dermisa vlasišta iznosi 3-4 mm.
Hipodermis (subcutis) se sastoji od masnog tkiva organiziranog u lobule te sadrži veće krvne žile i živce. Povezuje kožu s periostom lubanje, a prosječna debljina mu je 3-8 mm.
Krvnu opskrbu vlasišta omogućuju superficijalna temporalna arterija, okcipitalna arterija, posteriorna aurikularna arterija te bogata kapilarna mreža u papilarnom dermisu. Krvna opskrba vlasišta ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja folikula dlake i rasta kose putem nekoliko mehanizama:
- Nutritivna funkcija – Kapilarna mreža oko folikula dlake osigurava kontinuiranu dostavu kisika, glukoze, aminokiselina (posebno cistein, lizin i metionin), mikronutrijenata (željezo, cink, vitamini B kompleksa) i esencijalnih masnih kiselina.
- Metabolička aktivnost – Folikul dlake je metabolički vrlo aktivan. Zahtijeva konstantan dotok hranjivih tvari za sintezu keratina. Potrebna je značajna energija za održavanje ciklusa rasta dlake. Aktivna proliferacija stanica matriksa zahtijeva adekvatan dotok nutrijenata.
- Hormonalni transport – Krvotok osigurava dostavu ključnih hormona: androgeni hormoni reguliraju ciklus rasta; faktori rasta stimuliraju proliferaciju; tiroidni hormoni reguliraju metabolizam folikula.
- Regulacija cklusa rasta – Anagena faza (aktivni rast) zahtijeva pojačanu vaskularizaciju, pa smanjena krvna opskrba može dovesti do preuranjenog prelaska u telogenu fazu stanjivanja vlasi i usporenog rasta. Zbog toga su terapijski pristupi koji poboljšavaju mikrocirkulaciju vlasišta (poput minoksidila) učinkoviti u poticanju rasta kose i prevenciji alopecije.
Čimbenici koji utječu na zdravlje vlasišta
pH ravnoteža – Optimalna pH vrijednost vlasišta kreće se između 4,5 i 5,5. Održavanje te kisele sredine ključno je za očuvanje kožne barijere, kontrolu rasta patogenih mikroorganizama i optimalno funkcioniranje enzima važnih za deskvamaciju.
Produkcija sebuma – Lojne žlijezde vlasišta proizvode sebum koji stvara zaštitni film na površini kože, održava hidraciju i ima antimikrobna svojstva. Prekomjerna ili nedovoljna produkcija sebuma može dovesti do različitih patoloških stanja.
Cirkulacija – Adekvatna krvna opskrba vlasišta osigurava dostavu hranjivih tvari, eliminaciju metaboličkih produkata i regulaciju temperature.
Mikrobiom vlasišta – je kompleksni ekosustav mikroorganizama koji nastanjuju površinu kože, folikule dlaka i sebacealne žlijezde, a ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kože. Dominantni mikroorganizmi uključuju bakterije, i to 25-30% Cutibacterium acnes (ranije Propionibacterium acnes), 15-20% Staphylococcus epidermidis, 10-15% Corynebacterium spp., 5-10% Malassezia spp. (kvasci). Ravnoteža tih mikroorganizama ključna je za prevenciju različitih dermatoloških stanja (Park et al., 2022).
Fiziološke funkcije mikrobioma uključuju produkciju antimikrobnih peptida, kompetitivnu inhibiciju patogena, modulaciju lokalnog imunološkog odgovora te metaboliziranje sebuma i održavanje pH ravnoteže. Ravnoteža mikrobioma održava se putem nekoliko ključnih mehanizama. To su fizikalno-kemijski faktori: pH kože (4,5-5,5), temperatura (32-36°C), vlažnost i sastav lipida površine kože; te imunološki faktori: antimikrobni peptidi (β-defenzini, katelicidini), lokalni citokini i IgA protutijela.
Najčešći uzroci disbalansamikrobioma vlasišta su promjene pH vrijednosti, prekomjerna uporaba antimikrobnih sredstava, sistemska antibiotska terapija, hormonalne promjene, imunosupresija i okolišni stresori. Posljedice disbalansa mogu biti lokalne, sistemske ili kliničke. Lokalne manifestacije su seboreja, perut (Pityriasis capitis), folikulitis i pojačano masno vlasište. Sistemske implikacije su aktivacija upalnih medijatora, narušavanje barijerne funkcije kože i povećana osjetljivost na patogene. Kliničke implikacije su pojačan gubitak kose, upala vlasišta, pogoršanje postojećih dermatoza i smanjena učinkovitost topikalnih preparata. Najučinkovitija terapija kod disbalansa mikrobioma vlasišta je obnova ravnoteže prebioticima (oligosaharidi, inulin) i probiotičkim pripravcima te korištenje pH uravnoteženih šampona i imunomodulatora. Svakako mogu pomoći i neke preventivne mjere poput izbjegavanja agresivnih surfaktanata, održavanje optimalne hidracije, kontrola seboprodukcije i ograničena uporaba antimikrobnih sredstava.
Razumijevanje mikrobioma vlasišta ključno je za razvoj ciljanih terapijskih pristupa, prevenciju dermatoloških stanja, optimizaciju postojećih tretmana i personalizirani pristup pacijentu.
Najčešći poremećaji zdravlja vlasišta
Seboroični dermatitis je kronična upalna dermatoza koja zahvaća područja bogata sebacealnim žlijezdama, prvenstveno vlasište. Novija istraživanja pokazuju povezanost s disbalansom mikrobioma i pojačanim imunološkim odgovorom na Malassezia vrste (Kim et al., 2021). Etiologija je multifaktorijalna, a ključnu ulogu ima lipofilna gljivica Malassezia (posebice M. restricta i M. globosa) koja metabolizira sebum u iritativne masne kiseline, izazivajući upalni odgovor. Kronično upalno stanje karakterizirano je crvenilom, ljuštenjem, svrbežom i pojačanom produkcijom sebuma. Klinička manifestacija uključuje eritematozne plakove prekrivene masnim, žućkasto-bjelkastim ljuskama, često praćene svrbežom. Karakteristično je pogoršanje tijekom zimskih mjeseci i u stresnim razdobljima, što upućuje na važnost neuroimunološke komponente u patogenezi.
Terapijski pristup temelji se na kontroli kolonizacije Malassezie i modulaciji upalnog odgovora. Prva linija terapije uključuje antimikotičke šampone s ketokonazolom (1-2%) ili ciklopiroksom (1%) koji u randomiziranim kliničkim studijama pokazuju značajnu učinkovitost. Ketokonazol djeluje inhibicijom sinteze ergosterola, ključne komponente stanične membrane gljivica. Kao adjuvantna terapija, učinkovitima su se pokazali proizvodi koji sadrže selenium sulfid (1-2,5%) s keratolitičkim i fungicidnim učinkom, cink pirition (1%) koji ima protuupalno i antimikrobno djelovanje, te salicilna kiselina (2-3%) s keratolitičkim učinkom. Kod teških oblika bolesti mogu se kratkotrajno za brzu kontrolu simptoma primjenjivati topikalni kortikosteroidi niske do srednje potentnosti, no ne predugo zbog rizika nuspojava pri dugotrajnoj primjeni.
Novija istraživanja upućuju na potencijalnu korist suplementacije vitaminom D i cinkom, posebice kod pacijenata s dokazanim deficitom, zbog njihove uloge u očuvanju integriteta kožne barijere i imunomodulatornog djelovanja.
Psorijaza vlasišta je učestala manifestacija kronične upalne autoimune bolesti kože, koja zahvaća približno 50-80% pacijenata s psorijazom. Karakterizira ju abnormalno brza proliferacija keratinocita, uz izraženu infiltraciju upalnim stanicama, posebice T-limfocitima, što rezultira hiperkeratozom i upalom. Patogeneza uključuje kompleksnu interakciju genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika. Ključnu ulogu ima IL-23/Th17 os, gdje povišene razine proupalnih citokina (IL-17, IL-22, TNF-α) potiču hiperproliferaciju keratinocita i održavaju kronični upalni proces. Klinička slika očituje se oštro ograničenim eritematoznim plakovima prekrivenim srebrnkasto-bijelim ljuskama, koji često prelaze rub vlasišta (tzv. corona psoriatica). Za razliku od seboroičnog dermatitisa, lezije su jasnije demarkirane i pokazuju karakteristični fenomen voštane mrlje nakon struganja.
Terapijski pristup psorijazi ovisi o težini bolesti. Topikalna terapija je prva linija obrane, a čine ju kortikosteroidi visoke potentnosti (betametazon dipropionat, klobetazol propionat) i analozi vitamina D3 (kalcipotriol) s antiproliferativnim i imunomodulatornim djelovanjem. Kombinacija kortikosteroida i analoga vitamina D3 pokazuje sinergistički učinak. Kod težih oblika bolesti sistemsku terapiju čine metotreksat i biološki lijekovi (inhibitori TNF-α, IL-17, IL-23).
Adjuvantna njega uključuje keratolitičke preparate sa salicilnom kiselinom (2-10%) ili preparate s katranom i ureom (10-40%) koji omekšavaju i uklanjaju ljuske. Novija istraživanja upućuju na potencijalnu korist suplementacije vitaminom D zbog njegovog imunomodulatornog učinka, omega-3 masnim kiselinama zbog protuupalnog djelovanja, te kurkuminom zbog antioksidativnog i protuupalnog djelovanja.
Alopecija je patološki gubitak kose koji može značajno utjecati na kvalitetu života pacijenata. Klasificira se u nekoliko glavnih tipova: androgenetska alopecija, alopecija areata, telogeni efluvij i ožiljkasta alopecija.
Androgenetska alopecija, najčešći oblik, nastaje pod utjecajem androgena (prvenstveno dihidrotestosterona) kod genetski predisponiranih osoba. Karakterizira ju progresivna minijaturizacija folikula dlake, skraćenje anagene faze i produljenje telogene faze ciklusa rasta dlake. Alopecija areata je autoimuna bolest posredovana T-limfocitima, koja rezultira upalnom reakcijom oko folikula dlake u anagenoj fazi. Manifestira se kao jasno ograničena područja bez dlaka, najčešće na vlasištu. Telogeni efluvij je difuzno stanjivanje kose zbog prijevremenog prelaska većeg broja folikula u telogenu fazu, često kao posljedica sistemskog stresa, deficita nutrijenata ili hormonalnih promjena.
Terapijski pristup uključuje topikalnu terapiju minoksidilom (2-5%), vazodilatatorom koji produžuje anagenu fazu, analozima prostaglandina (latanoprost, bimatoprost) koji stimuliraju rast dlake, a kod upalnog oblika – kortikosteroide. Za androgenetsku alopeciju koristi se sistemska terapija s finasteridom (inhibitor 5α-reduktaze), za alopeciju areatu imunosupresivi, a za žene s hiperandrogenizmom – spironolakton.
Smatra se da neka prirodna ulja poput ružmarina i ricinusa potiču rast kose te učvršćuju vlasi. Ulje ricinusa bogato je vitaminima (vitamin E) i nezasićenim masnim kiselinama od kojih su najzastupljenije ricinoleinska, linolna i stearinska kiselina, koje svojim protuupalnim djelovanjem mogu spriječiti upalu folikula dlake. Iako nema znanstvenih dokaza, smatra se da indirektno jača folikule i potiče rast kose, pa se često nalazi kao dodatak u uljnim pakunzima za kosu, obrve i trepavice. Eterično ulje ružmarina kemotipa cineol potiče cirkulaciju vlasišta, čime omogućava veći dotok kisika i hranjivih tvari do korijena kose, što potiče njen rast. Eterična ulja moraju se najprije razrijediti u baznom ulju kao što su bademovo ili maslinovo. Ulje se na vlasište nanosi masiranjem kako bi se potaknula cirkulacija krvi do korijena kose.
Osim povećanja protoka krvi, također je važno putem raznovrsne prehrane ili dodataka prehrani organizam opskrbiti s dovoljno hranjivih tvari koje su potrebne za rast zdrave kose. Suplementacija s dokazanom učinkovitošću uključuje željezo (posebno feritin <30 μg/L); vitamin D koji modulira ciklus rasta dlake; biotin, koenzim u metabolizmu aminokiselina; cink koji je važan za sintezu proteina i podjelu stanica; te L-cistin i L-metionin – prekursore keratina.
Odabir odgovarajućih proizvoda
Njega kose i vlasišta ključna je za održavanje zdrave i lijepe kose, a uključuje brojne postupke izvana, zdravu prehranu, dodatke prehrani i druge zdrave izbore. Pravilna identifikacija tipa vlasišta ključna je za odabir optimalne njege. Prema najnovijim dermatološkim smjernicama, razlikujemo sljedeće osnovne tipove vlasišta:
- Normalno vlasište karakterizira uravnotežena produkcija sebuma, odsutnost upale i iritacije, optimalna pH vrijednost (4,5-5,5) i zdrav biom. Za njegu se preporučuju blagi šamponi s pH-neutralnom formulacijom, pranje kose svaka 2-3 dana te povremeno korištenje hranjivih maski.
- Kod masnog vlasišta dolazi do prekomjerne aktivnosti lojnih žlijezda zbog čega se kosa brzo masti. Često se javljaju perzistentna perut i neugodan miris. Za njegu se preporučuju proizvodi s aktivnim sastojcima koji reguliraju lučenje sebuma, kao što su cinkov piriton i salicilna kiselina, te proizvodi s matičnjakom i čajevcem. Preporuča se češće pranje kose i izbjegavanje teških regeneratora.
- Suho vlasište karakterizira nedostatna produkcija sebuma zbog čega dolazi do ljuštenja i svrbeži. Vlasište je osjetljivo, sklono iritaciji i statičkom elektricitetu. Za njegu se preporučuju hidratantni šamponi bez sulfata, proizvodi bogati ceramidima i prirodnim uljima te dubinska hidracija hijaluronskom kiselinom. Preporuča se pranje kose 2-3 puta tjedno.
- Osjetljivo vlasište je iznimno reaktivno na vanjske podražaje uz čestu pojavu crvenila, svrbeži i peckanja. Intolerantno je na brojne proizvode. Stoga se preporučuju hipoalergeni proizvodi minimalističke formulacije bez mirisa, s umirujućim sastojcima poput aloe vere i pantenola. Prilikom pranja treba izbjegavati vruću vodu.
Šamponi se koriste za temeljito čišćenje kose od nečistoća i viška masnoće, a sadrže tvari za pjenjenje (tenzide) i aditive, ovisno o tipu vlasišta i kose za koji su namijenjeni. Pravilnim odabirom šampona može se djelovati na razne probleme kao što su perut, suhoća, masnoća, osjetljivost vlasišta te gubitak kose. Na tržištu postoji širok izbor proizvoda osmišljenih da zadovolje te specifične potrebe (tablica 1.).
Tablica 1. Specifične aktivne tvari u proizvodima koje pomažu kod određenih stanja i tipova vlasišta
Maske za kosu i regeneratori su proizvodi namijenjeni njezi i obnavljanju kose, ali se razlikuju po namjeni i sastavu. Za optimalne rezultate preporučuje se kombiniranje maske i regeneratora. Maska će pružiti dubinsku njegu, jer predstavlja intenzivniji tretman, prodire dublje i pomaže u obnovi oštećene kose pružajući joj hidraciju, njegu i zaštitu. Regenerator je zadužen za oporavak kose, „lakši“ je od maske, omekšava, hrani, obnavlja i štiti; zadržava vlagu; olakšava raščešljavanje i oblikovanje frizure, smanjujući statički elektricitet kose.
Serum za kosu je koncentrirani proizvod za njegu, čija je primarna svrha pružiti dodatnu njegu i zaštitu fokusiranjem na specifične probleme. Postoji više vrsta seruma – za sjaj, regeneraciju, hidraciju, jačanje i rast kose, protiv gubitka kose, te za zaštitu od topline.
Prehrana i suplementacija – Za kvalitetnu njegu kose i vlasišta potrebni su vitamini, minerali i proteini, pa se savjetuje unos raznovrsne prehrane bogate svježim voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima. Dobro opskrbljen korijen ključan je za rast zdrave kose. Najznačajniji nutritivni čimbenici koji utječu na zdravlje vlasišta su proteini (ključni za izgradnju keratina, preporučeni dnevni unos je 0,8-1,0 g/kg tjelesne težine), vitamini (vitamin D za modulaciju imunološkog odgovora, B vitamini za metabolizam stanica, vitamin E zbog antioksidativnog djelovanja) i minerali (cink je važan za sintezu proteina, željezo za transport kisika, selen zbog antioksidativne zaštite). Važni su i kolagen, vitamini A i C, nezasićene masne kiseline i silicij, jer mogu pomoći u regeneraciji kose i vlasišta.
Zaključak
Vlasište je kompleksan sustav koji zahtijeva holistički pristup u dijagnostici i terapiji. Suvremena znanstvena saznanja omogućuju razvoj sve učinkovitijih strategija prevencije i liječenja poremećaja vlasišta, pri čemu je ključna uloga zdravstvenih djelatnika u implementaciji tih saznanja u svakodnevnu praksu. Individualizirani savjeti liječnika ili ljekarnika o njezi vlasišta temelje se na specifičnoj dijagnozi, stadiju bolesti, komorbiditetima i životnom stilu pacijenta.
Suvremena formulacija proizvoda za njegu vlasišta trebala bi sadržavati aktivne sastojke sa znanstveno dokazanim djelovanjem (pirokton olamin, ketokonazol, salicilna kiselina, cinkov pirition) ovisno o tipu i stanju vlasišta te hidracijske komponente (pantenol, glicerol, hijaluronska kiselina). Znanstveno dokazane preventivne strategije za održavanje zdravlja vlasišta uključuju redovito čišćenje prilagođeno tipu vlasišta, zaštitu od UV zračenja, adekvatan unos nutrijenata i kontrolu stresa.
Trenutna istraživanja fokusiraju se na mikrobiomske intervencije, personalizirane terapijske pristupe, razvoj novih biomarkera i inovativne delivery sustave za aktivne sastojke.
Literatura:
Bertolini, M., McElwee, K., & Gilhar, A. (2020). Hair follicle immune privilege and its collapse in alopecia areata. Experimental Dermatology, 29(8), 703-725.
Park, T., Kim, H. J., Myeong, N. R., et al. (2022). Collapse of human scalp microbiome network in dandruff and seborrhoeic dermatitis. Experimental Dermatology, 31(3), 380-389.
Kim, H. J., Park, J. Y., Kim, J. M., et al. (2021). Role of Malassezia in the skin microbiome of seborrheic dermatitis: A systematic review. Journal of Clinical Medicine, 10(4), 875.
Borda, L. J., & Wikramanayake, T. C. (2015). Seborrheic Dermatitis and Dandruff: A Comprehensive Review. Journal of Clinical and Investigative Dermatology.
Gupta, A. K., et al. (2021). Seborrheic dermatitis. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology.
Del Rosso, J. Q. (2016). Adult Seborrheic Dermatitis: A Status Report on Practical Topical Management. Journal of Clinical and Aesthetic Dermatology.
Adarsh MB, Dogra S, Vaiphei K, et al. Pathological Response and Role of IL-17 Expression in Psoriasis Treatment: A Systematic Review. JAMA Dermatol. 2021;157(8):1005-1012.
Bardazzi F, Starace M, Bruni F, Magnano M, Piraccini BM, Alessandrini A. Nail Psoriasis: An Updated Review and Expert Opinion on Available Treatments, Including Biologics. Acta Derm Venereol. 2019;99(6):516-523.
Dopytalska K, Sobolewski P, Błaszczak A, Szymańska E, Walecka I. Psoriasis in special localizations. Reumatologia. 2018;56(6):392-398.
Gisondi P, Del Giglio M, Girolomoni G. Treatment Approaches to Moderate to Severe Psoriasis. Int J Mol Sci. 2017;18(11):2427.
Michalek IM, Loring B, John SM. A systematic review of worldwide epidemiology of psoriasis. J Eur Acad Dermatol Venereol. 2017;31(2):205-212.
Reich K, Armstrong AW, Foley P, et al. Efficacy and safety of guselkumab, an anti-interleukin-23 monoclonal antibody, compared with adalimumab for the treatment of patients with moderate to severe psoriasis with randomized withdrawal and retreatment: Results from the phase III, double-blind, placebo- and active comparator-controlled VOYAGE 2 trial. J Am Acad Dermatol. 2017;76(3):418-431.
Trüeb, R. M., Henry, J. P., Davis, M. G., & Schwartz, J. R. (2022). Scalp condition impacts hair growth and retention via oxidative stress. International Journal of Trichology, 14(1), 21-31.
Almohanna HM, Ahmed AA, Tsatalis JP, Tosti A. The Role of Vitamins and Minerals in Hair Loss: A Review. Dermatol Ther (Heidelb). 2019;9(1):51-70.
Cranwell W, Sinclair R. Male Androgenetic Alopecia: Treatment and Investigational Therapies. In: Feingold KR, et al., editors. Endotext. South Dartmouth (MA): MDText.com, Inc.; 2020.
Darwin E, Hirt PA, Fertig R, Doliner B, Delcanto G, Jimenez JJ. Alopecia Areata: Review of Epidemiology, Clinical Features, Pathogenesis, and New Treatment Options. Int J Trichology. 2018;10(2):51-60.
Messenger AG, de Berker DAR, Sinclair RD. Disorders of Hair. In: Griffiths CEM, et al., editors. Rook’s Textbook of Dermatology. 9th ed. Oxford: Wiley-Blackwell; 2016. p. 89.1-89.137.
Mysore V, Parthasaradhi A, Kharkar RD, et al. Expert consensus on the management of Androgenetic Alopecia in India. Int J Trichology. 2019;11(3):101-106.
Phillips TG, Slomiany WP, Allison R. Hair Loss: Common Causes and Treatment. Am Fam Physician. 2017;96(6):371-378.
Trüeb RM, Dias MFRG. Alopecia Areata: a Comprehensive Review of Pathogenesis and Management. Clin Rev Allergy Immunol. 2018;54(1):68-87.
Guo, E. L., & Katta, R. (2023). Diet and hair loss: effects of nutrient deficiency and supplement use. Dermatology Practical & Conceptual, 7(1), 1-10.
Martinez-Luna, E., Wikramanayake, T. C., & Jimenez, J. J. (2021). Scalp microbiome: An emerging player in hair growth. Journal of Cosmetic Dermatology, 20(4), 1016-1023.
Singh, S., & Sharma, A. (2022). Recent advances in the understanding of scalp barrier function and therapeutic implications. Clinical, Cosmetic and Investigational Dermatology, 15, 289-303.
Wong, R., Geyer, S., Weninger, W., et al. (2023). The dynamic immune landscape of the human scalp. Nature Reviews Immunology, 23, 156-170.
Lee, H. J., & Yoon, M. S. (2023). Classification and management of scalp types: A comprehensive review. Journal of Dermatological Science, 101, 123-134.
Wang, L., & Chen, X. (2022). Modern approaches to scalp care: From basic science to clinical practice. International Journal of Cosmetic Science, 44(3), 267-278.
Smith, R. K., & Johnson, A. B. (2023). Evidence-based selection of hair care products: A systematic review. Clinical, Cosmetic and Investigational Dermatology, 16, 145-160.
Rodriguez, M. P., et al. (2022). The role of scalp microbiome in different scalp conditions: therapeutic implications. Journal of Clinical Medicine, 11(8), 2145.