Tijekom i nakon izlaganja suncu potrebne su kontinuirana fotozaštita, njega, hidracija i regeneracija kože prikladno odabranim dermokozmetičkim pripravcima, pravilnom prehranom i/ili dodacima prehrani
Autorica članka: Maja Vugrinec, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije, inPharma 92
Dolaskom toplijih dana sve smo izloženiji sunčevim zrakama. Sunce ima svoje pozitivne, ali i negativne strane, pa koliko kod je moguće, treba izbjegavati pretjerano i nekontrolirano izlaganje sunčevim zrakama. Vrsta i količina UV zračenja uvelike ovisi o godišnjem dobu i promjeni atmosferskih prilika. Izlaganje kože sunčevoj svjetlosti ovisi o brojnim čimbenicima – odjeći, načinu života, zanimanju, nadmorskoj visini i zemljopisnoj širini… Zrake sunca filtrirane su u velikoj mjeri gušćim oblacima, dimom i smogom. Međutim, one prolaze kroz lake oblake, maglu ili 30 cm čiste vode, uzrokujući potencijalno ozbiljne opekline. Izloženost je povećana u ljetnim mjesecima i tijekom sredine dana (10-16 h) kada sunčeva svjetlost izravnije prolazi kroz atmosferu, te na većim nadmorskim visinama zbog tanje atmosfere. Količina ozona u stratosferi koji filtrira UV zrake kraćih valnih duljina smanjena je zagađivanjem prirode klorofluorougljikovodicima. Smanjeni ozonski sloj povećava količinu UVA i UVB zraka koje dopiru do zemljine površine. Nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti epidermis se zadebljava, a melanociti brže stvaraju melanin, uzrokujući tamnjenje kože koje pruža određenu prirodnu zaštitu od budućeg izlaganja UV zračenju, ali nema druge korisne zdravstvene učinke.
Na osnovi količine melanina u koži ljudi se uvelike razlikuju po osjetljivosti i odgovoru na sunčevu svjetlost. Prema osjetljivosti na oštećenje suncem koža se dijeli u 6 tipova, a zasniva se na boji kože, osjetljivosti na UV zrake i odgovoru na izlaganje Suncu. Tip I ima bijelu do svijetlo pigmentiranu kožu, jako je osjetljiv na UV zrake, lako izgori i nikada ne potamni. Tip VI ima tamnosmeđu ili crnu kožu i bez izlaganja suncu. Osobe tamne boje kože nisu neosjetljive na učinke sunca te kod jakog ili dugotrajnog izlaganja mogu i izgorjeti. Dugoročni učinci UV izloženosti kod njih su isti kao i kod ljudi svijetle kože, ali reakcija često kasni i slabije je izražena, jer melanin u koži ima ugrađenu UV zaštitu. Ljudi s plavom ili crvenom kosom posebno su osjetljivi na akutne i kronične učinke UV zračenja. Kod mnogih osoba svijetle kože dolazi do nejednolikog odlaganja melanina, što uzrokuje sunčeve pjege. Kod ljudi s albinizmom nema pigmentacije kože zbog neispravnosti metabolizma melanina. Pjegava područja depigmentacije prisutna su kod bolesnika s vitiligom zbog imunološki posredovanog propadanja melanocita. Te osobe i druge skupine ljudi koji nisu u stanju proizvesti melanin brzo i učinkovito, posebno su osjetljivi na oštećenja utjecajem sunca.
Na pretjeranu količinu sunčeve svjetlosti koža može odgovoriti različitim kroničnim promjenama (fotostarenje, aktinična keratoza, karcinom kože…), preosjetljivošću (alergije) ili opeklinama.
Dugotrajno izlaganje sunčevoj svjetlosti najčešće dovodi do fotostarenja kože, izazivajući plitke i duboke bore, suhu, dehidriranu i grubu kožu, akne, točkastu hiperpigmentaciju, te ponekad teleangiektazije. Pod utjecajem UV zraka oslobađa se i stvara velika količina slobodnih radikala koji oštećuju stanično tkivo, oslabljuju kolagena i elastinska vlakna te isušuju epidermalni sloj koji gubi tonus, pa koža mlohavi.
Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju melanina koji djeluje kao prirodna zaštita donjih slojeva kože od štetnih UV zraka. Zbog njega koža izložena suncu dobiva preplanuli ten. Međutim, prekomjerno izlaganje suncu može poremetiti taj proces i izazvati hiperpigmentaciju. Najčešće hiperpigmentacije su melazma, sunčeve i staračke pjege, te postupalna hiperpigmentacija. U sprječavanju nastanka tamnih mrlja vrlo je važna prevencija u vidu fotozaštite tijekom cijele godine. Preporučuju se dermokozmetički proizvodi za zaštitu od sunca s visokim faktorom (SPF50+) namijenjeni koži sklonoj nastanku tamnih mrlja, te nošenje gusto tkane odjeće i šešira. Na tržištu postoje razni medicinski i dermokozmetički proizvodi koji uz aktivne tvari koje sprječavaju štetno djelovanje UV zraka (filteri) pomažu u posvjetljivanju hiperpigmentacija. Sadrže i antioksidanse, a moraju se redovito i dugo koristiti. Oštećena koža izložena suncu ima veći rizik od hiperpigmentacije. Stoga osobe s takvom kožom i ožiljcima trebaju štititi kožu visokim faktorom tijekom cijele godine, a posebice tijekom ljetnih mjeseci.
Aktiničke keratoze su prekancerozne keratotične promjene koje su česta, uznemirujuća posljedica pretjeranog izlaganja suncu. Osobito su im sklone osobe sa svijetlom ili crvenom kožom i tipovima kože I ili II. Keratoze su obično ružičaste, loše ograničene, a na opip ljuskave ili s krustom, no mogu biti svijetlo sive ili tamnije. Treba ih razlikovati od bradavičastih, smeđih seboroičnih keratoza, čiji se broj i veličina povećava s dobi, a koje se također pojavljuju na dijelovima tijela koji nisu izloženi suncu, te ne prethode zloćudnim promjenama. Na tržištu postoje topikalni proizvodi namijenjeni prevenciji aktiničke keratoze i nemelanomskog karcinoma kože. Imaju SPF100 te pružaju vrlo visoku UVA i UVB zaštitu.
Kod preosjetljive kože tijekom ljeta može doći do alergija na sunce. Fotodermatoze su oštećenja kože uzrokovana djelovanjem UV svjetla, a mogu biti primarne i sekundarne. Kod primarnih fotodermatoza oštećenja kože nastaju djelovanjem UV svjetla, dok je kod sekundarnih fotodermatoza uz svjetlo potrebno sudjelovanje fotosenzibilizirajućih tvari koje mogu biti u kozmetičkim sredstvima, lijekovima ili biljkama. Najbolji recept za sprječavanje fotodermatoza je postupno izlaganje suncu, uz korištenje kreme za sunčanje koja po mogućnosti sadrži cinkov oksid. Svrha postupnog izlaganja je navikavanje kože na sunčeve zrake (što je jedan od oblika desenzitizacije) iako treba naglasiti da se u težim oblicima fotodermatoza ta metoda nije pokazala uspješnom. Tada su potrebne neke nepoželjnije mjere poput izbjegavanja sunca i boravka u hladu, nošenja pokrivala za glavu i dugih rukava. Beta-karoten se može primijeniti za smanjivanje jačine fotosenzitivnih reakcija. Hidroksiklorokin, inače lijek protiv malarije, također suprimira ili prevenira osip izazvan suncem. PUVA-terapija (psoraleni kombinirani s UVA zračenjem) obično se primjenjuje u rano proljeće da bi tijekom ljeta osoba imala manje fotoalergijskih reakcija. Rijetko se propisuju i oralni steroidi.
Sunčane opekline se javljaju kao bolno crvenilo, ponekad i plikovi koji su uzrokovani izlaganjem sunčevim UV zrakama. Liječe se slično kao kod toplinskih opeklina – hladnim oblozima, NSAIL-ima, a u teškim slučajevima sterilnim previjanjem i lokalno primijenjenim antibakterijskim lijekovima. Najvažnija je prevencija primjenom faktora za zaštitu od sunčeve svjetlosti.
Prevencija
Izbjegavanje sunca, nošenje zaštitne odjeće i nanošenje krema za sunčanje pomažu smanjiti izlaganje UV zrakama.
Izbjegavanje sunca – Jednostavne mjere predostrožnosti pomažu u izbjegavanju opeklina i kroničnih učinaka sunca. Preporučuju se za ljude svih tipova kože, posebno onima koji su svijetlije puti i lako zadobiju opekline. Izloženost jakom podnevnom suncu treba svesti na minimum (30 minuta ili manje) čak i za osobe s tamnom bojom kože. U područjima s umjerenom klimom izlaganje je manje opasno prije 10 i nakon 16 sati, jer se tada profiltrira većina valnih duljina koje izazivaju opekline. Magla i oblaci ne smanjuju značajno rizik koji se povećava na velikim nadmorskim visinama i niskim geografskim širinama (npr. na ekvatoru).
Iako izlaganje suncu pomaže stvaranju vitamina D, većina stručnjaka preporučuje – ako je potrebno – održavanje primjerene razine vitamina D korištenjem dodataka prehrani, umjesto namjernog izlaganja suncu.
Zaštitna odjeća – Izlaganje kože UV zračenju može se smanjiti korištenjem zaštitnih pokrivala kao što su šeširi, košulje, hlače i sunčane naočale. Gusto tkane tkanine zaprječuju sunce bolje od onih rahlog tkanja. Na tržištu postoji i posebna odjeća koja omogućava dobru zaštitu od sunca. Ta je vrsta odjeće označena zaštitnim faktorom (UPF) i brojem koji pokazuje stupanj zaštite (slično označavanju krema za zaštitu od sunca). Šeširi širokog oboda pomažu u zaštiti lica, uški i vrata, ali ta područja svakako trebaju i dopunsku zaštitu sredstvom za zaštitu od sunca. Redovita primjena zakrivljenih naočala koje sprječavaju prodor UV zraka pomaže u zaštiti očiju.
Kreme za sunčanje – Kreme za sunčanje štite kožu od opeklina i kroničnih oštećenja od sunca, i to apsorpcijom ili reflektirajući UV zrake. Kremu je potrebno nanijeti na sve izložene dijelove lica i tijela u dovoljnoj količini. Ne smiju se zaboraviti uši, šake i gornji dio stopala. Što je veći SPF broj, to je veća UVB zaštita, no ne postoji skala za zaštitu od UVA. Zato bi se trebali koristiti proizvodi za sunčanje širokog spektra sa SPF30 ili više. Proizvodi za samotamnjenje ne štite od izlaganja UV zrakama.
Faktori zaštite od sunca postoje u nizu pripravaka, uključujući kreme, gelove, pjene, raspršivače i stikove. Većina faktora sadrži nekoliko tvari koje djeluju kemijski, apsorbirajući svjetlost ili pak stvarajući fizičku barijeru koja svjetlost odbija ili raspršuje. Krema za sunčanje koja sadrži sastojke koji upijaju UVB zračenje uključuje organske filtere poput cimetne kiseline, salicilata i PABA derivata. Za pružanje UVB i UVA zaštite najčešće se koriste benzofenoni, a za dodatnu zaštitu od UVA zračenja mogu se dodati avobenzon i ecamsule filter. Ostale kreme za sunčanje sadrže anorganske filtere poput cinkovog oksida i titan dioksida koji fizički odbijaju UVA i UVB zrake (tako blokiraju njihov dolazak do kože). Iako su formulacije tih proizvoda prije bile vrlo bijele i pastozne, mikronizacija i nanotehnologija su im omogućile formiranje transparentnijeg sloja i pružanje zaštite širokog spektra.
Neuspješnost faktora za zaštitu od sunca je česta, a obično nastaje zbog nanošenja nedovoljne količine proizvoda, prekasnog nanošenja (za najbolju učinkovitost kreme za zaštitu od sunca trebalo bi nanositi 30 minuta prije izlaganja suncu), zbog nenanošenja nakon plivanja ili tjelovježbe te zbog neredovitog nanošenja (svaka 2-3 sata tijekom trajanja izloženosti suncu).
Proizvodi za samotamnjenje i akceleratori tamnjenja
Dugo je godina preplanula put bila sinonim ljepote, pa su mnogi ljudi sate provodili na suncu bez ikakve zaštite, želeći postići brončanu boju. Nakon godina istraživanja danas znamo da nekontrolirano izlaganje suncu može trajno oštetiti kožu. Stoga je zaštita kože od UV zraka neophodna tijekom cijele godine, a posebice ljeti.
Da bi izbjegle štetne utjecaje sunca na kožu, mnoge osobe izbjegavaju sunčanje, ali još uvijek ima i onih koji vole preplanuli ten. U tu svrhu na tržištu postoje proizvodi koji sadrže ubrzivače tamnjenja ili sredstva za samotamnjenje. Proizvodi za samotamnjenje sadrže dihidroksiaceton (DHA) – derivat šećera koji reagira s odumrlim stanicama u epidermisu tako da im mijenja boju. Za razliku od njih, akceleratori tamnjenja sadrže biljni pigment poput beta-karotena koji stimulira melanin na površini kože i tako ubrzava proces tamnjenja. Akceleratori tamnjenja trebaju za djelovanje sunčeve zrake, a proizvodi za samotamnjenje ih ne trebaju. Važno je naglasiti da se uz primjenu akceleratora tamnjenja preporučuje nanositi i proizvod sa zaštitnim faktorom, te da se sunčanje tada preporučuje isključivo rano ujutro (do 10h) ili poslijepodne (iza 16h) i ne dulje od pola sata. Zaštitni faktor nanosi se na kraju kako bi stvorio zaštitni sloj.
Sredstva za samotamnjenje – Sredstvo za samotamnjenje tamni kožu bez izlaganja suncu ili UV svjetlu. Najčešće sadrži bezbojni prirodni šećer DHA (dihidroksiaceton) koji kemijski reagira na prirodne aminokiseline u gornjem sloju kože te je boji u smeđu boju. Taj sastojak ubrzava efekt tamnjenja koji se s vremenom i prirodnim ljuštenjem kože lagano skida. Preplanulost traje oko tjedan dana, dok se gornji sloj kože ne obnovi.
Proizvodi za samotamnjenje sve su popularniji u cijelom svijetu. Oni nisu novost, znanstvenici su ih otkrili prije šezdeset godina kada je i napravljena prva krema za samotamnjenje. Danas se mogu kupiti na mnogobrojnim mjestima i u različitim oblicima kao što su pjene, mlijeka, losioni, maramice, sprejevi, kreme, maglice, koncentrati za lice i sl. Prije nanošenja potrebno je napraviti blagi piling kože, a proizvod je najbolje nanijeti na suhu kožu navečer prije spavanja i ne isprati ju. Na tijelo se nanosi kružnim pokretima, posljednje na laktove i koljena gdje je koža jako suha, da ne bi postali tamniji. Ne nanosi se na pete, tabane ni dlanove. Kako će koža izgledati nakon nanošenja, vidjet će se nakon nekoliko sati ili idući dan, pa zato ne treba pretjerivati s količinom. Za lakšu i ujednačenu aplikaciju postoje rukavice na koje se nanosi proizvod, a potom pomoću njih i na kožu. Ako se ne nanosi rukavicama, odmah nakon nanošenja potrebno je dobro oprati ruke.
Akceleratori (ubrzivači) tamnjenja – Proizvodi za ubrzano tamnjenje su kozmetički proizvodi namijenjeni ubrzavanju prirodnog procesa tamnjenja kože. Mogu biti u obliku ulja, pekmeza, marmelade ili spreja. U koži potiču proizvodnju melanina koji je odgovoran za učinak tamnjenja. Osiguravaju da ga koža proizvodi više kada dođe u dodir s UV svjetlom i tako intenzivnije tamni. Najčešće sadrže beta-karoten iz mrkve, a često se kombiniraju s prirodnim uljima koja njeguju kožu pa ona uz brončani ten dobiva i zdrav izgled. Njihov učinak se ne dobiva odmah već je potrebno redovito nanošenje tijekom nekoliko dana.
Vrlo rijetko sadrže zaštitni faktor (poneki samo SPF10) pa nemaju ulogu kao sredstva za zaštitu od sunca. Ako se samo oni nanose na kožu tijekom sunčanja, mogu uzrokovati sunčane opekotine. Zato ih je potrebno nanositi uz proizvod sa SPF faktorom ili kada više nema sunca, ili pak nakon zadnjeg kupanja. Proizvodi se ne preporučuju osobama čija je koža jako osjetljiva na sunce, a niti djeci.
Sastojci koji su nerijetko na popisu proizvoda za ubrzano tamnjenje su karotenoidi koji potiču kožu na stvaranje melanina. Kada se uzimaju oralno dobro djeluju na zdravlje kože, a kao antioksidansi štite od tumora te smanjuju učestalost alergijskih reakcija na sunce. Na koži, u marmeladama za ubrzano tamnjenje taj sastojak djeluje tako da potiče sintezu melanina te smanjuje negativno djelovanje sunca na kožu.
Prirodna kozmetika za sunčanje
Prirodna kozmetika za sunčanje ne sadrži kemijske zaštitne faktore, pa se kod nje ne mogu sasvim precizno odrediti stupnjevi zaštite od UV zračenja. Stupanj zaštite kod biljnog materijala ovisi o puno faktora, od sjetve i uzgoja bilja do točnog sastava korištenih biljnih ulja. Zato se kod prirodne kozmetike govori o procijenjenom prirodnom zaštitnom faktoru (in vitro, odnosno u epruveti). Prilikom miješanja prirodnih biljnih ulja za sunčanje treba znati da se vrijednosti SPF-a ne zbrajaju niti se uzima srednja vrijednost. Stvarni dobiveni SPF prilikom miješanja ulja puno je manji od tako dobivenih izračuna. Biljna ulja i maslaci najčešće se kombiniraju s prirodnim mineralima – cinkovim oksidom i titanijevim dioksidom. Mineralni filteri učinkovito odbijaju sunčeve zrake s površine kože, te su odličan saveznik protiv starenja. Oni ne dopuštaju UVA i UVB zrakama da prodru u dublje slojeve kože i oštete stanice te potaknu starenje.
Prirodni sastojci u proizvodima za ubrzano tamnjenje kože najčešće su karotenoidi, likopen, ulje mrkve, ulje buritija, kokosovo ulje, orahovo ulje, maslinovo ulje, ulje čileanske maline, shea ili karite maslac. Osim što su sjajna, čime privlače sunce, ulja i drugi proizvodi za ubrzano tamnjenje mogu sadržavati sastojke koji pomažu u stvaranju i održavanju tamnog tena poticanjem stvaranja melanina. Ulja bogata karotenoidima mogu se prepoznati po karakterističnoj crvenkastoj boji koja može biti od blago narančaste sve do jarko crvene.
Macerat korijena mrkve (Daucus carota) preporuča se koristiti prije, tijekom i nakon sunčanja zbog bogatog sadržaja karotenoida, posebice beta-karotena koji aktivira proizvodnju melanina odgovornog za zaštitu i tamnjenje kože. Najčešće je glavni sastojak proizvoda za ubrzano tamnjenje. Nikad se ne koristi samostalno, jer na koži može ostaviti narančaste tragove. Najčešće se kombinira s prirodnim uljima masline, kakaovca i oraha. Namijenjen je koži koja već ima podlogu i nije osjetljiva na sunce. Ne sadrži dovoljnu UV zaštitu, pa se preporuča koristiti uz kremu s visokim zaštitnim faktorom. Macerat mrkve proizvodi se od korijena mrkve koji se infuzira u kvalitetnom biljnom ulju poput ulja marelice, badema, suncokreta ili sezama. Može se koristiti i za njegu suhe kože te one kojoj je potrebna regeneracija. Bogat je vitaminima A i E, ima umirujuće djelovanje na kožu te osigurava njenu ujednačenu boju nakon sunčanja.
Ulje sjemenki čileanske maline (Rubus ideaus) ima sposobnost apsorbiranja UV zraka, a sadrži vitamin E (gama-tokoferol), linolnu i alfa-linolensku kiselinu. Tim sastojcima osigurava zaštitu od sunca te je čest sastojak prirodne kozmetike za sunčanje. Dobro je za poticanje proizvodnje melanina, ali i kao zaštita kože nakon sunčanja. Ima brojna zaštitna svojstva te djeluje protuupalno i blagotvorno kod ekcema, suhoće i drugih upalnih stanja kože. Može se koristiti samostalno ili kao dodatak mješavinama.
Ulje čileanskog lješnjaka (Gevuina avellana) također je popularan dodatak prirodnim kozmetičkim proizvodima. Cijenjeno je kao zaštita od sunca, jer štiti i od UVA i od UVB zračenja. Brzo se upija, sprječava fotostarenje i štetan utjecaj vanjskih čimbenika. Pogodno je za njegu mješovite do suhe kože. Može se koristiti samostalno ili u mješavinama. To ulje nije srodnik europskom lješnjaku (Corylus avellana) i ima potpuno različit sastav. Ulje europskog lješnjaka ne pruža nikakav SPF, dok je kod ulja sjemenki čileanske maline svejedno je li čileanska ili ne, jer se radi o istoj vrsti – Rubus ideaus.
Karite (shea) maslac je biljna mast bogata stearinskom, oleinskom i linolnom kiselinom. Sadrži visok udio neosapunjivog ostatka (čak do 8%) a čine ga provitamin A, vitamin E, steroli, triterpenski alkoholi i esteri cimetne kiseline (pružaju UVB zaštitu). Štiti kožu od vanjskih utjecaja i isušivanja, vraća joj vlažnost i mekoću. Pogodan je za njegu svih tipova kože, a posebice suhe i zrele kože. Najčešće se dodaje u proizvode za tamnjenje, jer može duže ostati na koži te obnavlja i hrani suhu kožu. Maslac u takvim proizvodima također olakšava nanošenje, jer je lako razmaziv te ne ostavlja ljepljiv trag kao neka ulja. Njime tretiramo opekline od sunca, pelenski osip, dermatitise, seboreju, ožiljke, bore i strije. U kozmetičkoj industriji najčešće se koristi u preparatima za njegu usana i ruku.
Sezamovo ulje je jedno od najstabilnijih ulja, svijetle boje, bogato vitaminima, mineralima, lecitinom, linolnom i oleinskom kiselinom te spojevima koji su dobri antioksidansi. Namijenjeno je tretiranju svih stanja kože, a posebice osjetljive kože sklone upalnim procesima.
Ulje plodova buritija (Mauritia flexuosa) ima značajni udio karotenoida (beta-karotena) koji djeluju kao antioksidansi te štite od utjecaja UV zraka. Apsorbira dobar dio UV spektra pa se često koristi i u pripravcima za sunčanje. Eliminira utjecaj slobodnih radikala koji uzrokuju oštećenja i starenje kože, te povećava elastičnost kože. U pripravcima nakon sunčanja oporavlja stanice oštećene UV zrakama te pomaže kod crvenila i izgorene kože. Ako se koristi u njezi nakon sunčanja, koža će dulje zadržati brončanu boju. Ulje je jarko crvenonarančaste boje te ga je potrebno miješati s drugim biljnim uljima da ne bi obojilo kožu ili odjeću.
Kokosovo ulje je čest sastojak u uljima za ubrzano tamnjenje. Sadrži visoku razinu masnih kiselina koje hidriraju kožu, ali i pomažu u tamnjenju. Pomaže u poticanju stvaranja melanina ispod površine kože i brzo se apsorbira u kožu. Pomaže i kod smanjivanja upalnih procesa koji mogu nastati na površini kože. Ne preporučuje se korištenje samo kokosovog ulja za sunčanje direktno na čistu kožu.
Orahovo ulje potiče ubrzano tamnjenje tako da ubrzava i pospješuje sintezu melanina u koži. Sadrži kalij, kalcij, magnezij te vitamine B i C skupine kao i zasićene masne kiseline, koji pomažu u hidraciji kože te kod bržeg tamnjenja.
Maslinovo ulje je jedno od najčešćih ulja za ubrzano tamnjenje kože koje se koristi na našim područjima. Pruža brojne dobrobiti za cjelokupni organizam, kožu i kosu. Hidrira kožu, potiče stvaranje melanina, vraća koži sjaj i elastičnost te pomaže u privlačenju sunca i bržem tamnjenju. Sadrži visoku razinu antioksidansa, uključujući vitamin E i polifenole koji usporavaju stvaranje znakova starenja kože.
Likopen kao antioksidans obično je izoliran iz rajčica, a kožu čini otpornijom na sunce. Stoga se često dodaje u proizvode za ubrzano tamnjenje da bi kožu zaštitio od opeklina i tako pospješio ubrzano tamnjenje bez oštećenja. Osim u uljima, bilo bi dobro konzumirati likopen iz hrane.
Svi navedeni sastojci odlični su za ubrzano tamnjenje kože, no nikako se ne preporučuje korištenje samo ulja na čistu kožu. Uz njih je obavezna krema za sunčanje. To upozorenje odnosi se i na prirodna i organska ulja. Ulja sama po sebi obično nemaju nikakvu SPF zaštitu od sunca, a privlače sunčeve zrake. Nanošenjem samo ulja, bez kreme sa zaštitnim faktorom, povećava se rizik za dobivanje opeklina. Opečena koža brzo će se oljuštiti te neće biti tamnijeg tena.
Njega kože nakon sunčanja
Tijekom vrućih ljetnih dana koža u površinski sloj šalje veće količine vode. Iz površinskog sloja ona brzo isparava, pa dublji slojevi kože postaju dehidrirani, nedostaje im vode koja je potrebna za odvijanje važnih funkcija međustanične izmjene tvari i za proizvodnju elastina i kolagena. Koža bez vode postaje gruba, zadebljana i slabije podnosi štetne utjecaje. Stoga je hidracija vrlo važna pri oporavku nakon sunčanja. Preporuča se povećan unos tekućine da bi se koža hidrirala iznutra, ali ju je potrebno hidrirati i izvana lokalnom primjenom dermokozmetičkih pripravaka koji sadrže humektanse i ovlaživače.
Humektansi (tvari koje vežu vodu) i ovlaživači (tvari koji kožu opskrbljuju vlagom) u pripravcima za lokalnu primjenu povećavaju sadržaj vode u epidermisu, tako što ju navlače i vežu, pa su u suzbijanju suhoće kože takvi proizvodi često učinkovitiji od onih bez ovlaživača. Voda je važna za održavanje elastičnosti kože, pa su prirodni faktori ovlaživanja (Natural Moisturising Factors, NMF) kao npr. urea i hijaluronska kiselina važni za funkciju epidermisa. Oni osiguravaju zadržavanje vlage, održavaju kiselinski pH i puferiraju kapacitet epidermisa, osiguravaju odgovarajuće epidermalno sazrijevanje i uklanjanje crvenila, te smanjuju patogenu kolonizaciju bakterija. Kada se smanji njihova koncentracija u epidermisu, sama voda u proizvodima ne može vratiti elastičnost. Brojne studije pokazuju da lokalna primjena fizioloških lipida koji sadrže kolesterol, ceramide i omega masne kiseline može poboljšati smanjenu epidermalnu zaštitnu barijeru kože i homeostazu njene propusnosti.
Najznačajnija prirodna ulja za njegu kože nakon sunčanja su macerat nevena (Calendula officinalis)i macerat gospine trave ili kantarionovo ulje (Hypericum perforatum). Imaju izrazito djelovanje na oštećenja kože – snažno potiču regeneraciju stanica te zarastanje rana i ožiljaka. Jakog su protuupalnog djelovanja, pa njima njegujemo upaljenu kožu koja svrbi, opekline, suncem oštećenu kožu, ekceme i dermatitise. Kantarionovo ulje koristi se isključivo za regeneraciju kože nakon sunčanja, a nikako tijekom sunčanja, jer je fototoksično.
Biljno ulje pšeničnih klica (Triticum vulgare) sadrži pretežno linolnu kiselinu i do 7% omega-3 masnih kiselina. Ima i visok udio E vitamina, pa ga koristimo u tretmanima protiv bora, strija, u njezi suhe, atrofirane, oštećene i ispucale kože te za tretiranje ožiljaka. Nezaobilazno je u njezi suncem oštećene kože.
Stopala na nogama su ljeti posebno sklona isušivanju, jer je epiderma tog dijela tijela iznimno osjetljiva zbog minimalne proizvodnje sebuma. Stoga već nakon najmanjih iritacija, koža na njima postaje tvrđa, puca, hrapava je i bolna. Zbog toga što smo ljeti često bosi, stopala postaju suha i zadebljana. Njega i regeneracija zasniva se prvenstveno na uklanjanju mrtvih stanica pilingom ili keratoliticima kao što su salicilna kiselina ili urea (5-15%) uklopljenim u dermokozmetičku formulaciju. Zatim slijede hidracija (hijaluronska kiselina, glicerol) i njega dermokozmetičkim pripravcima koji sadrže hranjiva prirodna biljna ulja (npr. shea maslac) i regenerirajuće supstancije kao što su ceramidi i depantenol.
Usne se također ljeti jako isušuju, posebice jer se vrlo često zaborave zaštititi od sunca. One zahtijevaju posebnu njegu, jer nemaju lojne žlijezde koje izlučuju esencijalne masti, te zadržavaju manje vlage. U svakodnevnoj njezi usana preporučuju se i balzami s pčelinjim voskom i prirodnim hranjivim biljnim uljima kao što su shea maslac, jojoba, kokos, kakao maslac, badem ili marelica. I naravno, zaštita s visokim SPF faktorom.
Dugotrajno izlaganje UV zrakama uzrokuje fotostarenje kože, kumulativni proces koji prvenstveno ovisi o stupnju izloženosti sunčevim zrakama i pigmentu kože. UV zračenje uzrokuje složene procese na specifičnim molekulama, čiji odgovor uzrokuje oštećenja vezivnog tkiva kože te ubrzava i pojačava promjene uzrokovane prirodnim starenjem. Fotostarenje se očituje pojavom naboranosti, crvenilom, suhoćom kože, gubitkom elastičnosti, pojavom teleangiektazija i pigmentnim promjenama. Pri sunčanju i izlaganju UV zračenju u koži se stvaraju slobodni radikali koji oštećuju dijelove stanica kože, ali i potiču enzime na razgradnju kolagena. Također, UV zračenje potiskuje faktore rasta koji su odgovorni za stvaranje kolagena uz čiju se pomoć u dermisu stvara vlaknasta mreža koja učvršćuje slojeve kože i omogućava rast novim stanicama. Gubitkom kolagena, odnosno njegovom bržom razgradnjom i usporenim rastom, koža postaje tanja i dehidrirana. Osim do suhoće, to vodi i do stvaranja sitnih linija i bora te smanjenja čvrstoće kože. Tijelo prirodno proizvodi slobodne radikale, a stanice prirodno imaju obrambeni mehanizam. S godinama raste neravnoteža između vanjskih uzročnika stresa (oksidacija) i obrambenih sposobnosti tijela (antioksidansi). Broj potencijalnih uzročnika stresa se povećava s godinama i životnim iskustvima (UV zračenje, zagađenje…) obrambeni mehanizmi tijela su savladani, a starenje se ubrzava. Zato antioksidansi imaju ključnu ulogu u borbi sa starenjem. To su molekule koje potiskuju slobodne radikale ili njihovim zaustavljanjem (vitamini C i E) ili ojačavanjem sustava protiv slobodnih radikala u koži (selen, cink, koenzim Q10 i superoksid dismutaza). Ograničavaju štetan utjecaj oksidativnog stresa koji je odgovoran i za starenje kože. Stoga se tijekom ljeta preporučuju dermokozmetika te prehrana i/ili dodaci prehrani koji sadrže antioksidanse.
Anti-age sastojci u dermokozmetičkim proizvodima koji se preporučuju za njegu kože nakon sunčanja trebali bi osnažiti barijernu funkciju kože, pojačati hidraciju, smanjiti transepidermalni gubitak vode u epidermisu; omogućiti antioksidativno djelovanje; potaknuti obnovu stanica epidermalnog sloja kože; potaknuti proizvodnju vezivnog tkiva u dubljim slojevima da bi spriječili gubitak elastičnosti i čvrstoće kože te nastanak bora. Njihovom redovitom primjenom trebali bi se ublažiti suhoća i osjećaj zategnutosti kože, te održavati njena elastičnost, sjaj i tonus. Aktivne tvari koje su se pokazale učinkovitima za tu namjenu su kolagen, elastin, koenzim Q10, peptidi, vitamin C, vitamin E, bakuchiol, resveratrol.
Sunčane opekline
Opekline mogu nastati kao posljedica pretjeranog izlaganja kože UVB zrakama. Simptomi se mogu pojaviti za 1–24 h, te, osim u jakim reakcijama, dosegnuti vrhunac unutar 72 h. Kožne promjene javljaju se u rasponu od blagog crvenila s kasnijim površinskim ljuštenjem, do boli, otekline i plikova. Opekline od sunca koje pogađaju potkoljenice posebno su neugodne i često zacjeljuju vrlo polako. Ako je zahvaćen velik dio površine tijela, mogu se razviti opći simptomi (vrućica, tresavica, slabost, šok) slični onima kod toplinskih opeklina. Najčešće kasne komplikacije su sekundarna infekcija, mrljasta pigmentacija i osip nalik na milijariju. Oljuštena koža može tijekom sljedećih nekoliko tjedana biti izrazito osjetljiva na sunčevu svjetlost. Ljuštenje površinskog sloja kože nakon opekline je prirodan proces obnavljanja koji ne treba požurivati agresivnim trljanjem i guljenjem, jer može doći do infekcije i oštećenja u vidu ožiljaka ili promjena pigmentacije. Potrebno je više puta na dan nanijeti emolijentni pripravak koji štiti kožu, djeluje protuupalno i vraća joj potrebnu vlagu.
Daljnje izlaganje suncu treba izbjegavati sve dok se opeklina potpuno ne povuče, a onda uz sva pravila fotozaštite, jer je koža nakon opekline izrazito osjetljiva. Ovisno o težini opeklina, potrebno je otprilike 7-14 dana za oporavak površinskog sloja kože. Pri ublažavanju simptoma mogu pomoći oblozi od hladne vode ili fiziološke otopine i oralna primjena NSAIL-a kao i lokalno nanošenje aloje. Gel koji sadrži aloju svojim protuupalnim djelovanjem može pomoći u smirivanju crvenila i bolnosti. Oblozi od mlijeka ili jogurta dobra su opcija “iz kućne ljekarne“ jer djeluju protuupalno i sadrže proteine koji njeguju kožu. Liječenje opeklina je različito i ovisi o stupnju ozljede. U slučaju blagih površinskih opeklina kožu treba njegovati kremama, losionima i mastima koji sadrže dekspantenol. Ako opekline zahvaćaju veću površinu tijela ili je došlo do pojave općih simptoma poput vrućice, tresavice, mučnine i povraćanja, nužan je hitan pregled liječnika.
Dekspantenol potiče epitelizaciju kože, povećava vlažnost i olakšava njegu. U stanicama kože pretvara se u pantotensku kiselinu (B5) koja je potrebna za normalnu funkciju kože epitela i održavanje fizioloških metaboličkih procesa u koži i sluznicama. Sastavni je dio koenzima A. Dekspantenol katalizira i stvaranje melanina, što potiče pigmentaciju kože. Primjenjuje se lokalno kod blažih opeklina, 1-2x/dan u tankom sloju, a po potrebi i češće, i to koliko dugo je potrebno za nestanak simptoma i znakova opekline, odnosno dok koža ne pigmentira. Prednosti dekspantenola su niska molekularna masa, hidrofilnost i niska polarnost, što omogućuje prolazak u sve slojeve kože. Siguran je za primjenu s obzirom na minimalnu resorpciju.
Pri srednje teškim opeklinama za ublažavanje svrbeža preporučuje se gel koji sadrži antihistaminik, a pri težim opeklinama područja s plikovima trebaju se liječiti slično kao i druge opekline sterilnim povijanjem i lokalnom primjenom bacitracina ili srebrnog sulfadiazina. Jednostavne mjere predostrožnosti (izbjegavanje jakog sunca, nošenje gusto tkane odjeće, faktori za zaštitu od sunca…) sprječavaju većinu slučajeva sunčanih opeklina.
Brojni pripravci koji se uz bezreceptne preparate mogu naći u ljekarnama sadrže različite biljne ekstrakte i vitamine koji njeguju i hlade kožu, a time i ublažavaju opekline. Termalne vode nezaobilazan su preparat za ublažavanje osjećaja nelagode, jer raspršene po koži hlade, vlaže i pružaju osjet ugode. Važnu i korisnu ulogu u liječenju opeklina od sunca imaju kupke i oblozi. Hlađenje se može postići kupkama od mlake do ohlađene vode, a učinak im se može pojačati dodavanjem eteričnog ulja lavande, kamilice, ohlađenim koncentriranim čajem od kamilice (Matricaria chamomilla) ili ekstrakta hamamelisa (Hamamelis virginiana) i nevena (Calendula officinalis) koji imaju protuupalno djelovanje. Od davnina je poznata kupka od zobi (Avena sativa) koja ima protuupalno djelovanje, a priprema se tako da se samljevena zob otopi u vodi. Treba paziti da ne dođe do pretjeranog pothlađivanja tijela. Oblozi se pripremaju od prokuhane ohlađene vode i čajeva. Oblozi sa zelenim ili crnim čajem sadrže taninsku kiselinu koja ublažava upalu, pomaže uspostaviti pH ravnotežu i izvlači vrućinu. Obloge treba redovito mijenjati čim se zagriju.
Aloja (Aloe vera) je prirodni gel koji brzo pomaže, jer snažno vlaži kožu te pospješuje regeneraciju. Djeluje protuupalno, potiče sintezu kolagena, potpomaže cijeljenje rana i smiruje kožu. Prodire u najdublje dijelove kože i vraća joj elastičnost. Sadrži vitamine A, B, C i E, enzime, polisaharide, aminokiseline, šećere i minerale. Gel treba nanositi nekoliko puta na dan.
Emulzija kalcij-hidroksida s uljem lana je galenski pripravak, losion koji se kod opeklina primjenjuje lokalno. Kalcijevi ioni smanjuju permeabilnost stanica i tako održavaju vlažnost smanjujući isparavanje s površine kože. Ulje lana s visokim udjelom polinezasićenih masnih kiselina omekšava i hrani kožu, olakšavajući razmazivanje. Losion ublažava osjećaj pečenja i žarenja kože, te postupno smanjuje crvenilo. Može se primjenjivati 3x/dan. Pogodan je i za osjetljivu dječju kožu.
Riblja mast je također galenski pripravak koji sadrži riblje ulje i vitamine A i D koji pospješuju obnavljanje kože i cijeljenje blažih kožnih oštećenja. Nanosi se 2-3x/dan u tankom sloju na oštećene dijelove kože.
Soli cinka i bakra imaju adstringentno, adsorptivno i antiseptičko djelovanje te također pospješuju epitelizaciju kože oštećene suncem.
Soda bikarbona stvara alkalni medij i na taj način neutralizira kiselost upaljene kože, što dovodi do osjećaja ugode. Uz to, posjeduje antiseptička svojstva, ublažava svrbež i olakšava ljuštenje kože. Može se primijeniti u obliku mlake kupke ili pomiješati s vodom u omjeru 1:1. Takva se nanese na opeklinu, pričeka da se osuši i zatim ispere hladnom vodom. U tu pastu može se dodati i nekoliko kapi eteričnog ulja lavande koje umanjuje bol i djeluje antiseptički.
Med je manje rašireno sredstvo u tretiranju opeklina, ponajprije zbog njegove strukture koja otežava nanošenje. No, ima umirujuće, antiseptičko, antibakterijsko svojstvo, te ubrzava epitelizaciju. Sastavni je dio mnogih proizvoda koji se mogu naći u ljekarnama.
Noviji preparati sadrže sve šire kombinacije ljekovitih tvari i pokazuju se vrlo učinkovitima. U tim preparatima nalaze se tvari koje aktiviraju i regeneriraju obrambene procese u koži (beta-glukan) te se stvara zaštitni sloj koji djeluje hidrirajuće i obnavljajuće (hijaluronska kiselina, skvalan, ulje avokada).
Prehrana i dodaci prehrani
Prehrana utječe na zdravlje kože koju pravilnim odabirom namirnica možemo „nahraniti“ i iznutra. Preporuča se zdrava prehrana bogata bjelančevinama, omega masnim kiselinama i vitaminima, posebice A, B, C i D. To su uglavnom voće i povrće, posebice mrkva, zeleno lisnato povrće, sušene marelice, dunja, zatim riblje ulje i riba poput lososa, tune i pastrve. Brojne studije pokazale su da određeni nutrijenti mogu biti od velikog značaja u zaštiti i regeneraciji kože od oštećenja. Njihovom kontinuiranom konzumacijom prije, tijekom i poslije ljeta, koža se može pripremiti za izlaganje suncu, mogu se umanjiti oštećenja i pojava alergija na sunce te dulje zadržati preplanuli ten. Dodaci prehrani koji sadrže antioksidanse poput beta-karotena, astaksantina, likopena, zeaksantina, vitamina B kompleksa, selena i cinka, vitamina C, E i B3, svakako mogu pridonijeti fotozaštitnom kapacitetu organizma tijekom ljeta, dok dodaci prehrani koji sadrže sastojke poput kolagena, elastina, ceramida, omega masnih kiselina, hijaluronske kiseline, koenzima Q10, te vitamina i minerala svakako mogu pridonijeti regeneraciji kože iznutra.
Zaključak
Pretjerana izloženost UV zrakama može dovesti do pojave suhoće, opeklina, hiperpigmentacija, ubrzanog starenja kože, alergijskih reakcija, pa čak i raka kože. Budući da je oksidativna šteta koju uzrokuje UV zračenje na očima i koži danas jasno dokumentirana, povoljna djelovanja antioksidansa mogu biti vrlo korisna „unutrašnja“ zaštita koju valja kombinirati s odgovornim izlaganjem suncu. Potrebno je izbjegavati izlaganje izravnom suncu između 10-16 sati, obnavljati kremu s visokim zaštitnim faktorom svaka 2 sata i kod pojačanog znojenja, nakon kupanja ili brisanja ručnikom. Treba se zaštititi adekvatnom odjećom, poželjno onom koja štiti od UV zračenja, šeširom širokog oboda i sunčanim naočalama. Na sve izložene dijelove tijela treba nanijeti sredstvo s visokim zaštitnim faktorom (SPF30 ili 50) protiv UVA i UVB zraka. Za bebe i djecu treba birati kreme s mineralnim filterima poput cinkovog i titanijevog oksida koji mehanički odbijaju UV zrake i prikladniji su za osjetljivu dječju kožu od kemijskih filtera. Za one koji ipak vole preplanulu put, preporuča se nanošenje prirodnih biljnih ulja, pekmeza ili marmelada za ubrzano tamnjenje, ali uz kremu s visokim zaštitnim faktorom. Preplanula koža treba dodatnu njegu i hidraciju, jer izlaganje suncu isušuje kožu, povećava sklonost nastajanju bora te se javlja osjećaj zatezanja. Nakon sunčanja, na kožu treba nanijeti hidratantni proizvod za njegu s regenerirajućim i protuupalnim djelovanjem. Sastojci poput aloje i dekspantenola hlade, umiruju i njeguju kožu te sprječavaju dehidraciju i iritacije.
Literatura:
Sjerobabski-Masnec I, Šitum M. Skin aging. Acta Clin Croat 2010; 49: 515-519. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/clanak/126404
Downie JB. Understanding Moisturizers and their Clinical Benefits. Pediatric Skincare. 2010 September/October:19-22.
Verdier-Sévrain S, Bonté F. Skin hydration: a review on its molecular mechanisms. J Cosmet Dermatol. 2007;6(2):75–82.
Rawlings AV, Harding CR. Moisturization and skin barrier function. Dermatol Ther. 2004;17:43–8. Dostupno na: http://doi.wiley.com/10.1111/j.1396-0296.2004.04S1005.
Lodén M. Effect of moisturizers on epidermal barrier function. Clin Dermatol. 2012; 30(3):286–96.
Feingold KR. The role of epidermal lipids in cutaneous permability barrier homeostasis. J Lipid Res. 2007;48:2531-46.
Ivančević Ž, Rumboldt Z, Bergovec M, Silobrčić V, Kuzman I, Štimac D, et al. MSD Priručnik dijagnostike i terapije. Split: Placebo d.o.o.; 2010. p. 962-5, 1025.
Šitum M, Buljan M, Čavka M, Kotrulja L, Pustišek N, Poduje S, et. al. Dermatovenerologija. Zagreb: Medicinska naklada; 2018.
Priručnik za samoliječenje. Zagreb: Croatian Association of self-medication industry (CASI); 2017.
Priručnik za primjenu dodataka u prehrani. Zagreb: Croatian Association of self-medication industry (CASI); 2024.
Huang HY, Caballero B, Chang S, et al.Multivitamin/mineral supplements and prevention of chronic disease. 2006;2:234.
Werninghaus K. The role of antioxidants in reducing photodamage. In: Gilchrest B, ed. Photodamage. London, UK: Blackwell Science; 1995;249.
McArdle F, Rhodes LE, Parslew RA, et al. Effects of oral vitamin E and beta-carotene supplementation on ultraviolet radiation-induced oxidative stres sin human skin. Am J Clin Nutr. 2004;80:1270.
González S, Fernández-Lorente M, Gilaberte-Calzada Y. The latest on skin photoprotection. Clin Dermatol. 2008; 26:614-626.