Djeca su u svakodnevnom okruženju izložena velikom broju virusa i bakterija, pa igra s vršnjacima ili boravak u zatvorenim prostorijama početkom nove školske godine često uzrokuje pojavu i širenje raznih infekcija. Smatra se uobičajenim da djeca imaju i do deset respiratornih infekcija ili povišenih temperatura te šest proljeva godišnje.
Autorica članka: Maja Pogačić Makek, mag.pharm., univ.mag. dermatofarmacije i kozmetologije, inPharma 93, rujan/listopad 2024.
Djeca se rađaju s nerazvijenim imunološkim sustavom. Zato je dojenje vrlo važno, jer majčino mlijeko sadrži velike količine imunoloških zaštitnih tvari koje štite novorođenče, pa su dojena djeca manje podložna infekcijama. S mikroorganizmima se djeca susreću odmah nakon rođenja te počinju razvijati vlastiti imunitet, za što je potrebno određeno vrijeme.
Razvijanje imuniteta, nažalost, podrazumijeva stupanje u kontakt s mikroorganizmima koji uzrokuju bolesti, pa se za djecu predškolske dobi smatra uobičajenim da imaju i do deset respiratornih infekcija ili povišenih temperatura te šest proljeva godišnje. Međutim, ti faktori neće podjednako utjecati na svu djecu. Dok se kod nekih imunološki sustav uspješno bori protiv raznih mikroba, druga će češće obolijevati, primjerice od prehlade ili gripe.
Kako ojačati imunitet kod djece
Prije svega, djeci je potrebno osigurati dovoljno sna. Osim što utječe na njihov psihički i fizički razvoj, odgovarajuća količina sna pomaže i kod obrane od infekcija. Loš san može smanjiti otpornost organizma, povećati vjerojatnost pojave raznih infekcija, ali i utjecati na njihovo trajanje.
U svakodnevnoj prehrani potrebno je osigurati unos dovoljne količine tekućine u obliku vode ili prirodnih voćnih sokova bogatih vitaminima te izbjegavati pića s visokim udjelom šećera ili umjetnih sladila. Uravnotežena prehrana osigurava jak i zdrav imunološki sustav. Nutritivno siromašna hrana može povećati osjetljivost na viruse i bakterije, pa se preporučuje u svakodnevnu prehranu uvrstiti svježe voće i povrće, orašaste plodove, sjemenke, grah i cjelovite žitarice.
Dječji organizam treba i određenu količinu nezasićenih masnih kiselina. One djeluju na jačanje imuniteta povećanjem aktivnosti bijelih krvnih stanica, a uz to štite tijelo tijekom reakcije na infekciju. Protuupalno djelovanje omega-3 nezasićenih masnih kiselina iz biljnih izvora (ALA) i onih iz ribe (EPA i DHA) važno je za zaustavljanje upala koje su normalna reakcija tijela tijekom određenih stanja. Ako u prehrani nema dovoljno ribe, preporuča se EPA i DHA uzeti kao dodatak prehrani. Izvor ALA su biljna ulja, primjerice lan i konoplja.
Važno je održavati i prohodnost dišnih puteva koji su konstantno izloženi mikroorganizmima. U grijanim prostorima vlažnost zraka se smanjuje ispod preporučene, pa je potrebno provjetravati prostorije i ovlaživati zrak. Dodatno se preporučuje ovlaživanje grla pastilama na bazi hijaluronske kiseline i islandskog lišaja, a nosne šupljine sprejevima s morskom vodom obogaćenom dodacima poput aloe vere, pantenola, hijaluronske kiseline te mineralima kao što su bakar, cink i selen.
Preparati za jačanje imuniteta
U situacijama pojačanog stresa, neodgovarajuće prehrane i nedovoljnog sna, kao i u razdobljima čestih infekcija te nakon njih, poželjno je preporučiti dodatak prehrani koji sadrži nutrijente koji potpomažu rad imunog sustava.
. Vitamin C
Vitamin C doprinosi održanju funkcije epitelne barijere koja štiti od patogena i poboljšava obranu kože i sluznica od slobodnih radikala. O njemu ovise i metabolizam ugljikohidrata, sinteza lipida, bjelančevina i karnitina te integritet krvnih žila, zubi i kostiju.
Organizam ga ne može sam sintetizirati, pa je njegov dnevni unos potrebno osigurati putem hrane ili dodataka prehrani. Citrusi, bobičasto voće, rajčice, krumpiri i zeleno lisnato povrće izvrsni su izvori vitamina C, a unesen tako, putem prehrane, u potpunosti se apsorbira. Manjak vitamina C nastaje u slučaju nedovoljnog dnevnog unosa, povećanih potreba ili velikih gubitaka. Postoje značajni klinički dokazi za njegov doprinos u održavanju normalne funkcije imunog sustava te za skraćenje vremena trajanja prehlade kod djece. Djeluje tako da potiče aktivnost bijelih krvnih zrnaca i povećava razinu interferona, odgovor antitijela i lučenje hormona timusa. Sudjeluje i u apoptozi i uklanjanju potrošenih neutrofila s mjesta infekcije te tako umanjuje nekrozu i potencijalna oštećenja tkiva.
Također, dokazano je da vitamin C djeluje bakteriostatski na više vrsta bakterija. U kliničkim istraživanjima značajno povećava razinu imunoglobulina IgA i IgM. Studije su pokazale da djeluje jače ako se uzima u kombinaciji s bioflavonoidima koji su ključni za njegovu apsorpciju u organizmu. Najaktivniji među bioflavonoidima su rutin i hesperidin koje nalazimo u pulpi i kori citrusa. Preporučena dnevna doza za dojenčad je 20 mg na dan, dok se doza za stariju djecu kreće od 15-70 mg na dan ovisno o dobi.
. Vitamin D
Za razliku od vitamina C kojeg čovjek ne može sam sintetizirati, vitamin D se djelovanjem sunčevih zraka sintetizira u koži iz 7-dehidrokolesterola, što je ujedno i glavni izvor vitamina D3 kod ljudi. Stoga će njegov manjak biti češće prisutan tijekom zimskog razdoblja kada je i manja izloženost suncu. Najviše ga ima u ribljem ulju i ribljem mesu. Prirodni izvori su i mliječni proizvodi, mlijeko, žutanjak, kvasac, žitarice.
Vitamin D regulira metabolizam kalcija i fosfata u organizmu, a njegov nedostatak uzrokuje rahitis, odnosno osteomalaciju. Također regulira staničnu proliferaciju, ekspresiju gena, pravilno funkcioniranje neurološkog i imunološkog sustava te je bitan za smanjenje upalnih stanja u organizmu.
Sve brojnije epidemiološke studije pokazuju da niske koncentracije vitamina D mogu utjecati na povećanje učestalosti pojave respiratornih virusnih infekcija ili težine njihove kliničke slike, što upućuje na potencijalno važnu ulogu tog vitamina u prevenciji i liječenju. Zaštitni učinak je izraženiji kada se vitamin D uzima kontinuirano tijekom duljeg vremenskog razdoblja u preporučenim dnevnim dozama, za razliku od većih doza primijenjenih jednokratno. Suplementira se i novorođenčadi, jer je bitan za normalan rast i razvoj dječjih kostiju. Preporučena dnevna doza za dojenčad je 400 IJ, a za djecu 1-12 godina 600 IJ.
. Cink
Cink je mineral uključen u više od 200 enzimatskih sustava u ljudskom tijelu te je prisutan u svim organima. Potreban je za normalno funkcioniranje imunološkog sustava, pravilnu staničnu diobu, poboljšava aktivnost inzulina, potreban je za osjet mirisa i okusa. Sudjeluje u procesima zarastanja rana i u metabolizmu ugljikohidrata. Budući da je potreban za pravilan rast i razvoj, iznimno je važno osigurati odgovarajući svakodnevni unos tijekom trudnoće, dojenačke dobi i tijekom djetinjstva.
Istraživanja pokazuju da uzimanje dodataka prehrani s cinkom unutar 24 sata od početka simptoma prehlade, smanjuje broj simptoma i njihovu težinu. Cink potiče razvoj i aktivnost T-limfocita, makrofaga, neutrofila i NK stanica te inhibira replikaciju rinovirusa.
Doza za dojenčad je od 2,4-2,9 mg, a za djecu od 4-10 mg, ovisno o dobi. Najbolji izvor su morski plodovi, govedina, perad, jaja, mlijeko i mahunarke. Kod dojenčadi starije od 6 mjeseci koja su isključivo dojena, potrebno je suplementirati cink, jer samo dojenje ne može zadovoljiti djetetove potrebe. Na tržištu postoje specijalni dodaci cinka namijenjeni djeci. Prekomjerno uzimanje cinka može uzrokovati neravnotežu s bakrom, što može negativno djelovati na razinu kolesterola. Dodatak prehrani sa cinkom treba uzimati s čašom vode, i to nekoliko sati odvojeno od obroka da se ne ometa njegova apsorpcija.
. Vitamin E
Vitamin E je važan antioksidans koji doprinosi jačanju imuniteta djece. Potiče proizvodnju T-limfocita i NK stanica koje traže i uništavaju bakterije. Dovoljna količina može se dobiti iz prehrane bogate sjemenkama te biljnim uljima i žitaricama.
. Selen
Selen je ključna komponenta selenoproteina koji su neophodni za normalnu funkciju NK stanica, makrofaga, neutrofila i T limfocita. Suplementacija selenom u organizmu djeluje imunostimulirajuće, što dovodi do proliferacije T stanica, aktivacije urođenih imunosnih stanica te aktivnosti NK stanica. Suplementacija selenom regulira upalni odgovor kod osoba sa sindromom respiratornog distresa kroz obnavljanje antioksidativne aktivnosti pluća, što snižava razine IL-1 i IL-6, smanjujući upalni odgovor i značajno poboljšavajući respiratornu mehaniku.
Selen je uključen u rast stanice, programiranu staničnu smrt te staničnu signalizaciju. Mijenja metabolizam nekih toksičnih metala (kadmij, olovo, arsen, živa) čime smanjuje njihovu toksičnost. Kao sastavni dio glutation peroksidaze štiti stanične membrane od oksidativnih oštećenja te zajedno s vitaminom E pomaže u očuvanju njihova integriteta. Njihovom istodobnom primjenom postiže se pojačano antioksidativno djelovanje.
Vitamini A, D i E potiču apsorpciju selena. Najbolji izvori selena su tuna, jastog, škampi, cjelovite žitarice, povrće, smeđa riža, sir, bijelo pileće meso, sjemenke suncokreta, češnjak i brazilski orah.
. Željezo
Željezo je neophodno za brojne vitalne funkcije kao što su rast, reprodukcija, cijeljenje rana i imunitet. Njegova glavna uloga je prijenos kisika do tkiva, a važno je i za pravilno funkcioniranje enzima uključenih u sintezu DNA, stvaranje energije te zaštitu od mikroorganizama i slobodnih radikala.
Posljedica nedovoljnog unosa željeza može biti smanjena proizvodnja crvenih krvnih stanica te zastoj u kognitivnom rastu i razvoju. Nedovoljan unos kao posljedica neuravnotežene prehrane i malnutricije svakako je najpoznatiji uzrok nedostatka željeza. Međutim, uzrok nedostatka mogu biti i povećane potrebe, primjerice u razdoblju adolescencije, trudnoće i laktacije, uzrok zatim može biti i krvarenje, ali i određena stanja koja smanjuju apsorpciju željeza poput poremećaja i bolesti u probavnom sustavu ili nedostatka vitamina C.
Djeca u dobi od 1 do 3 godine posebno su rizična skupina za nastanak anemije, s obzirom da se u tom životnom razdoblju naglo povećavaju razina hemoglobina i ukupna zaliha željeza. S druge strane, namirnice koje djeca konzumiraju u toj dobi najčešće nisu iz skupine namirnica bogatih željezom. Posljedica nedostatnog unosa željeza može biti smanjenje produkcije crvenih krvnih zrnaca te zastoj u kognitivnom razvoju. Ubrzan razvoj, hormonalne promjene, malnutricija i početak menstruacije kod djevojaka, glavni su uzroci razvoja anemije kod adolescentica. Osim toga, loše planirana vegetarijanska prehrana te kalorijski restriktivne dijete s ciljem gubitka suvišnih kilograma, nepravilna prehrana, psihofizički napori te pojačani treninzi, također mogu utjecati na nedostatan unos željeza u toj osjetljivoj dobnoj skupini.
Željezo se u hrani prirodno nalazi kao dvovalentni ili trovalentni kation, a vezan je u komplekse s organskim spojevima. Da bi se moglo iskoristiti u metabolizmu, željezo se na površini stanica crijeva pomoću željezo-reduktaze pretvara iz trovalentnog u dvovalentni oblik. Nakon ulaska u stanice crijeva, željezo može biti pohranjeno u obliku feritina, ili se može osloboditi na bazolateralnoj membrani i vezati na transferin.
Željezo je prirodno prisutno u mnogim namirnicama, njime se obogaćuju i određeni prehrambeni proizvodi poput sokova i žitarica za doručak, a dostupno je i u obliku dodataka prehrani. Najbolji prirodni izvori željeza u hrani su iznutrice, crveno meso, jaja, lisnato povrće, mahunarke, riba i školjke.
Idealan dodatak prehrani sa željezom svakako bi trebao sadržavati oblik željeza koji se dobro apsorbira i koji ne uzrokuje neželjene nuspojave. Primjeri takvih postupaka u proizvodnji dodataka prehrani sa željezom su mikrokapsuliranje, vezanje u liposome, uklapanje u fosfolipidni dvosloj i vezanje u specijalni sukrosomalni matriks te kombinacija soli željeza s hemoglobinom.
Preopterećenje stanica i organizma željezom dovodi do toksičnosti i stanične smrti zbog stvaranja slobodnih radikala i peroksidacije lipida, pa je od velike važnosti pravilno dozirati i nadzirati nadomjesnu terapiju željezom.
Prirodni preparati za jačanje imuniteta
Kod jačanja imunološkog sustava djece često se koriste biljne vrste koje imaju imunomodulatorna svojstva kao i sposobnost neutralizacije slobodnih radikala i protuupalno djelovanje.
. Korijen i zelen rudbekije
Rudbekija ili ehinaceja (Echinaceae radix et herba) već se dugi niz godina koriste kao imunomodulator. Postoje značajni klinički dokazi za skraćivanje trajanja prehlade odnosno respiratornih infekcija kod djece koja su koristila ehinaceju. Najčešće biljne vrste su Echinacea purpurea, Echinacea angustifolia i Echinacea pallida.
U svom sastavu ehinaceja sadrži brojne kemijske komponente koje su zaslužne za korisno djelovanje u organizmu. Radi se o derivatima kavene kiseline, flavonoidima, eteričnim uljima, poliacetilenima, alkilamidima, alkaloidima i polisaharidima. Alkilamidi se smatraju najzaslužnijima za djelovanje na imunosni sustav.
U današnje vrijeme ehinaceja se koristi u prevenciji gripe i prehlade te u liječenju grlobolje i drugih simptoma respiratornih infekcija. Obrambenu aktivnost organizma stimulira aktivacijom makrofaga povećavajući fagocitozu i poticanjem sinteze T-limfocita i stanica ubojica. Pripravci ehinaceje mogu inhibirati sposobnost virusa da izlučuju citokine i druge medijatore upale zbog čega se vjeruje da su učinkoviti u smanjenju simptoma infekcije. Osim imunomodulatornog učinka, pokazuje i antivirusno, antibakterijsko i antifungalno djelovanje. Dostupna je u obliku oralnih kapi, čaja, tableta, tinkture i kapsula.
Studije nisu zabilježile toksičnost ehinaceje zbog čega se smatra sigurnom za upotrebu, no kod osjetljivih pojedinaca može uzrokovati alergijske reakcije i probavne smetnje. Smatra se da dugotrajnom upotrebom ehinaceja gubi na učinkovitosti, pa europska regulativa ne preporučuje kontinuirano uzimanje pripravaka s ehinacejom dulje od 6-8 tjedana, dok je hrvatska regulativa još stroža s ograničenjem od maksimalno 14 dana.
Zbog manjka konkretnih saznanja o sigurnosti upotrebe ne preporučuje se trudnicama ni dojiljama. Također se ne preporučuje kod čestih alergijskih reakcija (osip, urtikarija, ekcem, astma), tuberkuloze, sarkoidoze, autoimunih bolesti (kolagenoze, multiple skleroze) infekcije HIV-a i kod AIDS-a, bolesti bijelih krvnih stanica (agranulocitoze i leukemije), kod onkološke terapije (kemoterapije i radioterapije) i nakon transplantacije organa i koštane srži.
. Propolis
Propolis je složena mješavina koja nastaje kad pčele radilice prikupljaju smolaste supstancije s pupoljaka i kore drveća i drugih biljaka te im dodaju svoju slinu. Sirovi propolis sastoji se od oko 50% smole, 30% voska, 10% eteričnih ulja, 5% peludi i 5% različitih organskih spojeva. Sadrži vitamine E, B, C, A, B1, B2, B6 te željezo, cink i enzime. Propolis je obično tamnosmeđe boje, no njegova boja ovisi o vrsti biljaka s kojih ga pčele skupljaju te podneblju i klimi.
Osnovni spojevi odgovorni za biološku aktivnost su polifenoli, aromatske i diterpenske kiseline, prisutni u svim vrstama propolisa. Odstupanja u sastavu propolisa povezana su sa specifičnom florom regije i načinom postupanja sa sirovinom.
Propolis ima dokazano antiseptičko, antimikotičko, spazmolitičko, anestetičko, antioksidativno, antibakterijsko i protuupalno djelovanje. Njegovi učinci mogu se pojaviti izravnim djelovanjem na mikroorganizme i/ili posredno putem stimulacije imunološkog sustava. Propolis također može pokazati sinergističke učinke s antimikrobnim lijekovima. Ističe se po antioksidacijskim svojstvima zahvaljujući visokoj koncentraciji snažnih antioksidansa – flavonoida. Flavonoidi prisutni u propolisu imaju veliku ulogu u njegovim imunomodulacijskim svojstvima. Sadržaj bioflavonoida određuje kvalitetu propolisa, stoga je bitno standardizirati njegovu vrijednost u proizvodima te im tako osigurati kvalitetu.
Studije su pokazale da propolis povećava stanični imunosni odgovor povećanjem mRNA za interferon-γ i aktivira proizvodnju citokina. In vitro i in vivo studije pokazale su da propolis može aktivirati makrofage, povećavajući njihovu mikrobicidnu aktivnost. Pojačava i aktivnost prirodnih stanica ubojica protiv tumorskih stanica te potiče veću proizvodnju antitijela. Tradicionalno se koristi kod grlobolje, upale ždrijela i usne šupljine te za podizanje imuniteta kod prehlade i gripe.
Proizvodi od propolisa dostupni u ljekarnama pročišćeni su i standardizirani na sastav flavonoida. Obično sadrže 10-30% propolisa. Za primjenu kod djece koriste se bezalkoholni ekstrakti. Nuspojave uzimanja propolisa su rijetke, a uključuju pojavu osipa na koži te boli ili osjetljivosti u ustima. Potreban je oprez kod alergičara i astmatičara, a ne preporučuje se primjena osobama alergičnim na pelud ili med.
. Matična mliječ
Matična mliječ je kremasta, ljepljiva, mliječnobijela tvar, specifičnog mirisa i kiseloslatkog okusa. Proizvod je mandibularnih i hipofaringealnih žlijezda mladih pčela radilica, starih od 7-13 dana. Ličinke radilica i trutova hrane se matičnom mliječi samo prva tri dana svog razvoja, a ličinke matica njome se hrane tijekom cijelog razvoja. Postoje tri vrste matične mliječi: ona kojom se hrane pčele radilice, ona kojom se hrane trutovi i ona kojom se hrani kraljica pčela – matica. Od te tri vrste, samo matična mliječ namijenjena prehrani matica ima komercijalnu i zdravstvenu vrijednost.
Osnovu matične mliječi čine voda (60-70%), proteini (albumini, globulini, glikoproteini), ugljikohidrati (fruktoza, glukoza, saharoza) i lipidi, vitamini B skupine, A, D, E, K i C, minerali (K, Ca, Na, Mg, Zn, Fe, Cu, Mn, Si, Ni, Ag). Sadrži i ostale biološki aktivne spojeve kao što su acetilkolin i kolin, hormone (estradiol, progesteron i testosteron) te 10HDA (10-hidroksi-2-decenska kiselina) koja je u njoj uvijek prisutna te ima brojne biološke učinke. Kako je ta kiselina zasad utvrđena samo u matičnoj mliječi i ne može se proizvesti sintetskim putem, njezin nalaz u nekom proizvodu presudan je čimbenik pri utvrđivanju sadrži li ju proizvod uistinu ili je patvoren, te je najobjektivniji parametar za određivanje kvalitete matične mliječi. Voda čini oko dvije trećine svježe matične mliječi, a proteini i šećeri najveća su frakcija u njezinoj suhoj tvari.
Matična mliječ ima imunomodulacijsko djelovanje te potiče formiranje T-limfocita odgovornih za imunosni odgovor protiv virusa i tumorskih stanica. Dokazana su i antibiotska svojstva te baktericidno djelovanje na neke bakterije (E.coli, Salmonella sp., Proteus vulgaris, Bacillus subtilis, Staphylococcus aureus, Streptococcus apis). Učinkovito djeluje i protiv gljivica, virusa te nekih protozoa (Trypanosoma cruzi). Može poboljšati mentalno stanje, tjelesnu snagu, kondiciju i radne sposobnosti. Zdrava djeca od 2-12 godina uzimaju 0,5 g/dan tijekom 3 mjeseca. Preporučuje se korištenje ujutro, sat vremena prije jela.
Matična mliječ dostupna je u obliku tableta, kapsula, tinkture, u vidu liofiliziranih ampula te kao svježa matična mliječ – kao monopreparat ili u kombinaciji s drugim sastavnicama u višekomponentnim pripravcima.
. Crni kim
Crni kim (Nigella sativa) jedna je od najranije korištenih ljekovitih biljaka, u upotrebi već tisućama godina. Ulje crnog kima sadrži visok udio višestruko nezasićenih masnih kiselina, bjelančevine, ugljikohidrate, nigelon, beta-sitosterol i timokinon.
. Crna bazga
Crna bazga (Sambucus nigra) se tradicionalno koristila za prevenciju i liječenje prehlade i upala gornjih dišnih puteva. Dobar je izvor antioksidansa, vitamina C i vlakana.
. Beta-glukani
Beta-glukani su polisaharidi sastavljeni od molekula D-glukoze kao jedinog monomera. Osnovni prirodni izvori beta-glukana su kvasci i određene vrste medicinskih gljiva. Studije su pokazale da unos beta-glukana poboljšava rad imunološkog sustava jačanjem obrambene sposobnosti makrofaga, neutrofila i stanica ubojica koje su ključne u obrani od raznih bakterija, virusa, gljivica i parazita.
Imunostimulirajuće djelovanje dokazano je samo kod molekula glukana u kojima su molekule glukoze vezane beta 1,3- i 1,6- vezom. Beta-1,3 D glukani potiču stvaranje koštane srži, čime se povećava proizvodnja leukocita i trombocita, te aktivacija makrofaga. Aktivirani makrofagi sposobni su pronaći, prepoznati i uništiti uzročnike bolesti te kontrolirati aktivnosti drugih stanica imunološkog sustava. Kada beta-1,3 D glukan dođe u kontakt s receptorom makrofaga, stanica makrofaga postaje čak do 7 puta djelotvornija u prepoznavanju i uništavanju uzročnika bolesti. Beta-1,3 D glukan povećava imunološku aktivnost za 50-120% već tijekom prvih 72-96 sati peroralnog uzimanja. Doze korištene u studijama iznose 10 mg/5 kg/dan za djecu stariju od godine dana.
Zbog razlika u porijeklu, stupnju čistoće i proizvodnom procesu, potrebno je pratiti preporuke o doziranju koje su navedene na pakiranju svakog pojedinačnog proizvoda.
. Probiotici
Probiotici su vrlo popularni posljednjih godina. Crijeva su najveći imunosni organ u tijelu, a mikrobiom izravno utječe na njega. Ljudski mikrobiom sam se “bori” protiv patogenih mikroorganizama te smanjuje propusnost crijeva, pa se preporučuje i uzimanje probiotika neko vrijeme prije i poslije cijepljenja.
Bakterije koje nastanjuju crijeva, posebice laktobacili i bifidobakterije, posjeduju antimikrobnu aktivnost i utječu na lokalni i sustavni imunitet. U crijevima štite od potencijalno patogenih mikroorganizama i tako djeluju kao dio crijevne obrambene barijere. Također, luče supstrate s antimikrobnim svojstvima i potiču nastanak spojeva koji sprječavaju prianjanje patogenih bakterija u crijevima.
Studije su pokazale da primjena probiotika može biti korisna za smanjenje broja epizoda akutnih infekcija gornjeg dijela respiratornog sustava, za skraćenja prosječnog trajanja epizoda, za smanjenu primjenu antibiotika i manji broj izostanaka iz škole zbog respiratornih infekcija.
Ispitivanjem učinka probiotika na pojavu gripe i prehlade kod predškolske djece, utvrđeno je da se svakodnevnom konzumacijom probiotičkih bakterija u zimsko doba može smanjiti pojava tipičnih simptoma prehlade – začepljenog nosa, povišene temperature i kašlja. Studija je testirala utjecaj bakterija Lactobacillus acidophilus i Bifidobacterium animalis, a zaključeno je da najučinkovitiju obranu od gripe i prehlade pruža istovremeni unos oba probiotička soja. I bakterijske vrste Lactobacillus casei, Lactobacillus plantarum, Lactobacillus bulgaricus Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium longum, Bifidobacterium infantis, Streptococcus thermophilus i E. coli Nissle 1917. imaju dokazan imunomodulatorni učinak i učinak očuvanja integriteta crijevne barijere.
. Eterična ulja
Eterična ulja poput ravensare i eukaliptus radiate, osim što pokazuju antivirusna djelovanja, imaju i određena svojstva u „podizanju“ imuniteta. Oprez je potreban kod pacijenata sklonih opstrukcijama i astmi kod kojih se njihovom primjenom stanje može pogoršati.
Zaključak
Manjak vitamina i minerala u organizmu može dovesti do slabijeg funkcioniranja imunog sustava zbog čega je dijete podložnije infekcijama. Dodaci prehrani za jačanje imuniteta neće spriječiti infekcije, ali skraćuju tijek bolesti i intenzitet simptoma.
Najbolji način osiguravanja normalnog rada imunosnog sustava je zdrav način života uz pravilnu prehranu koja sadrži dovoljno svježeg voća i povrća. Međutim, u situacijama pojačanog stresa, nekvalitetne prehrane, nedovoljno sna, u razdobljima učestalih infekcija, akutnih i kroničnih bolesti te rekonvalescencije, poželjno je preporučiti dodatak prehrani koji sadrži ključne nutrijente koji mogu ojačati imunosni sustav djeteta.
Biljni preparati imaju dokazanu učinkovitost u borbi protiv zaraznih bolesti i korisno ih je uključiti u prevenciju i liječenje različitih bolesti.
Literatura:
Kolev E, Mircheva L, Edwards MR, Johnston SL, Kalinov K, Stange R, Gancitano G, Berghe WV, Kreft S. Echinacea Purpurea For the Long-Term Prevention of Viral Respiratory Tract Infections During Covid-19 Pandemic: A Randomized, Open, Controlled, Exploratory Clinical Study. Front Pharmacol. 2022 Apr 26;13:856410. doi: 10.3389/fphar.2022.856410. PMID: 35559249; PMCID: PMC9087554.Vieira SF, Gonçalves VMF, Llaguno CP, Macías F, Tiritan ME, Reis RL, Ferreira H, Neves NM. On the Bioactivity of Echinacea purpurea Extracts to Modulate the Production of Inflammatory Mediators. Int J Mol Sci. 2022 Nov 6;23(21):13616.
Douglas RM, Chalker EB, Treacy B. Vitamin C for preventing and treating the common cold. Cochrane Database Syst Rev. 2000;(2):CD000980. doi: 10.1002/14651858.CD000980. Update in: Cochrane Database Syst Rev. 2004;(4):CD000980. PMID: 10796569.Sasazuki S, Sasaki S, Tsubono Y, Okubo S, Hayashi M, Tsugane S. Effect of vitamin C on common cold: randomized controlled trial. Eur J Clin Nutr. 2006 Jan;60(1):9-17. doi: 10.1038/sj.ejcn.1602261. PMID: 16118650.
Carr AC, MagginiS.Vitamin C andImmuneFunction.Nutrients. 2017;9(11).Vinson, JA, Bose, P. Comparativebioavailability to humansofascorbicacidaloneorin a citrus extract, Am J ClinNutr 1988; 48: 601-604.Jolliffe DA, Camargo CA Jr, Sluyter JD, Aglipay M, Aloia JF, Ganmaa Detal. Vitamin D supplementation to preventacuterespiratoryinfections: a systematicreviewand meta-analysisofaggregate data fromrandomisedcontrolledtrials. LancetDiabetesEndocrinol. 2021;9(5):276-292.
Vranešić Bender D, Giljević Z, Kušec V, Laktašić Žerjavić N, Bošnjak Pašić M, Vrdoljak E, etal. Smjernice za prevenciju, prepoznavanje i liječenje nedostatka vitamina D u odraslih. LiječVjesn 2016;138:121-132.
Bergman P, Lindh AU, Björkhem-Bergman L, Lindh JD. Vitamin D and Respiratory Tract Infections: A Systematic Review and Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. PLoS One. 2013 Jun 19;8(6):e65835. doi: 10.1371/journal.pone.0065835. PMID: 23840373; PMCID: PMC3686844.
Pham H, Rahman A, Majidi A, Waterhouse M, Neale RE. Acute Respiratory Tract Infection and 25-Hydroxyvitamin D Concentration: A Systematic Review and Meta-Analysis. Int J Environ Res Public Health. 2019 Aug 21;16(17):3020. doi: 10.3390/ijerph16173020. PMID: 31438516; PMCID: PMC6747229.Hemilä H. Zinc lozenges and the common cold: a meta-analysis comparing zinc acetate and zinc gluconate, and the role of zinc dosage. 2017;8(5):p. 205427041769429. doi: 10.1177/2054270417694291.
Maxfield L, Shukla S, Crane JS. Zinc Deficiency. [Updated 2023 Jun 28]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2023 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK493231/
Mitra S, Paul S, Roy S, et al. Exploring the Immune-Boosting Functions of Vitamins and Minerals as Nutritional Food Bioactive Compounds: A Comprehensive Review. Molecules. 2022;27(2):555.
Wu D, Lewis ED, Pae M, Meydani SN. Nutritional Modulation of Immune Function: Analysis of Evidence, Mechanisms, and Clinical Relevance. Front Immunol. 2019 Jan 15;9:3160. doi: 10.3389/fimmu.2018.03160. PMID: 30697214; PMCID: PMC6340979.
Isbaniah F, Wiyono WH, Yunus F, Setiawati A, Totzke U, Verbruggen MA. Echinacea purpurea along with zinc, selenium and vitamin C to alleviate exacerbations of chronic obstructive pulmonary disease: results from a randomized controlled trial. J Clin Pharm Ther. 2011 Oct;36(5):568-76. doi: 10.1111/j.1365-2710.2010.01212.x. Epub 2010 Nov 10. PMID: 21062330.