Standardni UV filteri i pravilna zaštita od sunca učinkovito sprječavaju opekline, ali ne pružaju potpunu zaštitu od svih štetnih učinaka poput oštećenja DNA i djelovanja slobodnih radikala. Istovremeno, potrošači sve više traže proizvode koji uz UV zaštitu nude i anti-ageing učinak te podršku regeneraciji kože. Zato u fotoprotekciji danas težimo kombiniranju sastojaka koji će postići bolji učinak., Autorica članka: doc.dr.sc. Josipa Bukić, univ.spec.pharm., inPharma 98, srpanj/kolovoz 2025.
I dok pojedinci još uvijek ne žele koristiti niti “obične” kreme za zaštitu od sunca, znanstvenici, ali i industrija, svjesni su da je koža, osim sunčevom zračenju, izložena brojnim vanjskim stresorima poput onečišćenjima iz okoliša, duhanskom dimu i drugom. Također, zabilježen je porast učestalosti brojnih kožnih bolesti poput onih upalnih (npr. akne i psorijaza) ali i problema s različitim stanjima poput hiperpigmentacija.
Dodatno valja napomenuti da smo zahvaljujući napretku znanosti danas sve više upućeni u štetu koju UV zračenje uzrokuje koži. Zbog svega navedenog nameće se potreba za sinergizmom, baš kao primjerice kod osoba s hipertenzijom, koje u jednoj tableti dobiju kombinaciju tri lijeka iz različitih farmakoloških skupina za postizanje propisanih vrijednosti krvnog tlaka. Slično, i u fotoprotekciji danas težimo odabiru kombinacije koja će postići bolji učinak. U ovom trenutku, za razliku od hipertenzije, službenih smjernica o sinergizmu sastojaka u fotoprotekciji nema, ali postoje brojna znanstvena istraživanja koja opravdavaju kombinacije UV filtera i određenih sastojaka.
Što danas znamo o UV zračenju?
UV zračenje može oštetiti kožu na dva osnovna načina. Prvi je izravno oštećenje – kada stanične komponente apsorbiraju UV fotone te odmah dolazi do štete, a drugi način uključuje nastanak fotosenzibilizirajućih reakcija. Te reakcije dovode do stvaranja reaktivnih kisikovih spojeva koji potom oštećuju stanice kože i njihove strukture. Kada dođe do UV oštećenja, stanice kože aktiviraju zaštitne mehanizme koji čuvaju integritet genetskog materijala, što uključuje stresne stanične odgovore, sustave za popravak DNA i zaustavljanje staničnog ciklusa. Osim toga, UV zračenje utječe i na ekspresiju gena, kako bi se koordinirali odgovori na nastalu štetu. Ako ti mehanizmi zakažu, može doći do imunosupresije, upalnih procesa, ubrzanog starenja kože i razvoja malignih promjena.
Akutna izloženost UV zračenju uzrokuje opekline od sunca. One se očituju kao crvenilo, bol, svrbež, mjehuri i ranice. Takva reakcija posljedica je upale u dermisu i smrti epidermalnih stanica. Oštećene stanice oslobađaju sadržaj koji dodatno potiče upalne i imunološke odgovore. Kao odgovor na gubitak stanica, koža može pojačano stvarati keratinocite, što dovodi do zadebljanja epidermisa.
Kronično izlaganje UV zračenju glavni je čimbenik rizika za nastanak karcinoma kože, uključujući melanom. S aspekta fotostarenja UV zračenje smanjuje količinu kolagena i drugih komponenti izvanstaničnog matriksa, narušava elastičnost kože, povećava količinu produkata glikacije, remeti funkciju stanica i slabi barijernu funkciju kože.
Oštećenjem lipida u površinskom sloju kože povećava se i transepidermalni gubitak vode. Koža se od oštećenja UV zračenjem štiti na više razina. U tome sudjeluju antioksidansi poput glutationa, vitamina C i vitamina E te enzimi poput superoksid-dismutaze i katalaze. Osim toga, pigment melanin ima ulogu u apsorpciji UV zraka i zaštiti dubljih slojeva kože. Ako ipak dođe do oštećenja DNA, stanice mogu aktivirati više mehanizama popravka, uključujući popravak dvostrukog loma lanca, ekscizijski popravak nukleotida, popravak nesparenih baza i baznu eksciziju.
Sastojci s fotoprotektivnim učincima
Standardni UV filteri i pravilna zaštita od sunca učinkovito sprječavaju opekline, ali ne pružaju potpunu zaštitu od svih štetnih učinaka sunčevog zračenja poput oštećenja DNA i djelovanja slobodnih radikala. Kreme za sunčanje i kozmetički proizvodi koji ih nadopunjuju, a sadrže dodatne aktivne sastojke mogu pomoći u ublažavanju tih učinaka. Istovremeno, potrošači sve više traže proizvode koji uz UV zaštitu nude i anti-ageing učinak te podršku regeneraciji kože. Antioksidansi imaju važnu ulogu u smanjenju oksidativnog stresa, a najčešće korišteni su vitamin C i vitamin E.
Vitamin C je snažan antioksidans i vitamin topiv u vodi. Zbog svojih brojnih učinaka na kožu, uključujući djelovanje protiv starenja, protiv hiperpigmentacija i zaštitu od UV zračenja, jedan je od najčešće korištenih vitamina u topikalnim proizvodima. Fotoprotektivni učinci vitamina C uključuju smanjenje eritema, opeklina od sunca i imunosupresije. Vitamin C djeluje kao hvatač slobodnih radikala u vodenim dijelovima stanice, pri čemu su UV zrake najčešći uzrok njihova stvaranja. Na taj način vitamin C štiti unutarstanične strukture od oksidativnog stresa i može regenerirati vitamin E koji je također snažan antioksidans. Treba naglasiti da jedino topikalno korišteni vitamin C postiže te učinke, jer prema istraživanjima oralna suplementacija ne dopire do dermisa i epidermisa.
Niacinamid je aktivni, u vodi topiv oblik vitamina B3. Ima protuupalno i antioksidativno djelovanje te se koristi u liječenju različitih kožnih bolesti. Osim toga, lokalno primijenjen niacinamid može spriječiti imunosupresiju uzrokovanu UVA i UVB zračenjem, čime štiti kožu od fotooštećenja. Također, niacinamid je prethodnik nikotinamid adenin dinukleotida (NAD+) koji povećava sintezu ATP-a i time potiče popravak DNA. Zbog svega navedenog, pokazalo se da je niacinamid obećavajući spoj u prevenciji raka kože.
Uz najpoznatije antioksidanse i brojni drugi sastojci imaju pozitivne učinke u fotoprotekciji.
Primjerice, ferulična kiselina djeluje kao antioksidans, ima učinak protiv pigmentacija, usporava starenje kože, smanjuje upalu i pruža zaštitu od UV zračenja. Jedno istraživanje ispitivalo je zaštitni učinak kreme za sunčanje koja je sadržavala UV filtere uz dodatak ferulične kiseline, s ciljem stvaranja višenamjenske zaštitne formulacije. Pokazalo se da dodatak ferulične kiseline povećava SPF vrijednost za 37% u testiranjima na koži te UVA zaštitu za 26% u laboratorijskim uvjetima.
Osim ferulične kiseline, pozitivne učinke u vidu sinergizma s filterima, ali i protuupalnog učinka, pokazali su i silimarin te ekstrakt smeđe morske alge (Laminaria ochroleuca).
Mikrobiom
Mikrobiom kože je složen ekosustav koji uključuje bakterije, arheje, gljivice, viruse, bakteriofage i genetski materijal, a ima ključnu ulogu u održavanju funkcije kožne barijere, imuniteta i općeg zdravlja kože. Proučavanje odnosa između sunčevog zračenja i te mikrobne zajednice još je uvijek novo područje istraživanja, ali ima važan potencijal za razvoj strategija zaštite i očuvanja zdravlja kože.
Pokazano je da UV zračenje utječe na sastav, raznolikost i metabolizam kožnog mikrobioma. Izlaganje UV zrakama može smanjiti broj korisnih bakterija poput Staphylococcus epidermidis, jedne od najzastupljenijih bakterija na zdravoj koži. Ona proizvodi antimikrobne peptide koji štite od patogenih mikroorganizama i podržavaju funkciju kožne barijere. Danas na tržištu nalazimo više proizvoda koji sadrže tvari za očuvanje mikrobioma u vidu prebiotika (inulin), postbiotika ili drugih patenata.
Personalizirana fotoprotekcija na primjeru različitih bolesti i stanja
Akne – Iako sunčevo zračenje privremeno može poboljšati izgled akni, ono također može potaknuti protuupalne i profibrotične reakcije te dovesti do postupalne hiperpigmentacije i/ili eritema. Fotoprotekcija se široko preporučuje osobama s aknama, a kreme sa zaštitnim faktorom mogu značajno ublažiti simptome, poboljšati učinkovitost terapije i spriječiti nastanak postupalne hiperpigmentacije. Osim toga, mogu pružiti kamuflažu nepravilnostima na koži i na taj način pozitivno utjecati na kvalitetu života. S obzirom na patogenezu akni, idealne kreme za zaštitu od sunca trebale bi imati emolijentna svojstva, sadržavati antioksidanse i sastojke koji reguliraju lučenje sebuma.
Psorijaza – Ključno je zaštititi već oslabljenu kožnu barijeru, pa su uz emolijense nužni i humektansi (hijaluronska kiselina, pantenol). Bitno je podsjetiti da su ceramidi ključni u kožnoj barijeri, a enzim zadužen za njihovu sintezu pokazuje aktivnost jedino u vlažnim, ali i blago kiselim uvjetima. Također je poželjno odabrati proizvod za fotoprotekciju koji sadrži tvari koje djeluju protuupalno i štite mikrobiom.
Atopijski dermatitis – Osim emolijensa u njezi tijela, određeni sastojci proizvoda za sunčanje dokazano mogu smanjiti simptome te bolesti. Primjeri sastojaka nalaze se u Tablici 1.
Osjetljiva koža – Preporučuje se savjetovati proizvod namijenjen za osjetljivu kožu koji obično sadrži kombinaciju filtera s nižim rizikom od iritacija te dodatne tvari koje jačaju kožnu barijeru. U oba stanja, jačanjem barijere, smanjuje se prodor alergena i iritansa te time i reakcije na koži.
Hiperpigmentacije – Hiperpigmentacije su općenito najveći izazov kada je njega kože u pitanju. Kod tog je stanja ključno koristiti SPF zaštitu tijekom cijele godine. Znanstveno je dokazano da tonirane kreme za zaštitu od sunca, koje sadrže okside željeza te štite i od vidljivog svjetla, preveniraju nastanak mrlja bolje nego obične kreme s faktorom. Od dodatnih sastojaka koji će djelovati sinergistički, valja naglasiti vitamin C i niacinamid koji različitim mehanizmima smanjuju nastanak mrlja, ali i traneksamičnu kiselinu koja je pokazala najbolji učinak kod postupalne hiperpigmentacije.
Literatura:
Sullivan M, Gonzalez Obezo C, Lipsky Z, Panchal A, Jensen J. Frontiers in Topical Photoprotection. Cosmetics. 2025; 12(3):96.
Milutinov J, Pavlović N, Ćirin D, Atanacković Krstonošić M, Krstonošić V. The Potential of Natural Compounds in UV Protection Products. Molecules. 2024;29(22):5409.
Boo YC. Mechanistic Basis and Clinical Evidence for the Applications of Nicotinamide (Niacinamide) to Control Skin Aging and Pigmentation. Antioxidants (Basel). 2021;10(8):1315.
Lee H, Lee JY, Song KC. Protective Effect of Processed Panax ginseng, Sun Ginseng on UVB-irradiated Human Skin Keratinocyte and Human Dermal Fibroblast. J Ginseng Res. 2012;36(1):68-77.
Ferreira MS, Resende DISP, Lobo JMS, Sousa E, Almeida IF. Marine Ingredients for Sensitive Skin: Market Overview. Mar Drugs. 2021;19(8):464.
Piquero-Casals J, Morgado-Carrasco D, Rozas-Muñoz E. Sun exposure, a relevant exposome factor in acne patients and how photoprotection can improve outcomes. J Cosmet Dermatol. 2023;22(6):1919-1928.
Rajkumar J, Chandan N, Lio P, Shi V. The Skin Barrier and Moisturization: Function, Disruption, and Mechanisms of Repair. Skin Pharmacol Physiol. 2023;36(4):174-185.
Piquero-Casals J, Carrascosa JM, Morgado-Carrasco D, et al. The Role of Photoprotection in Optimizing the Treatment of Atopic Dermatitis. Dermatol Ther (Heidelb). 2021;11(2):315-325.
Dumbuya H, Grimes PE, Lynch S, et al. Impact of Iron-Oxide Containing Formulations Against Visible Light-Induced Skin Pigmentation in Skin of Color Individuals. J Drugs Dermatol. 2020;19(7):712-717.